Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Avgust 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Titelski breg"

SRP "Titelski breg"

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

„Titelski breg"

 

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Specijalni rezervat prirode

Član 29 Zakona o zaštiti prirode („Sl. Glasnik RS" br. 36/09, 88/10 i 91/10).

 

KATEGORIJA

I kategorija - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja-Zakon o zaštiti prirode («Službeni glasnik Republike Srbije», broj 36/2009, 88/2010 i 91/2010)

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJAPREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

IV Kategorija – Područje upravlјanja staništem i vrstama. Zaštićeno područje na kojem se zaštita sprovodi interventnim merama.

IUCN Category IV - Habitat and species menagement area. Protected area mainly for conservation through management intervention.

 

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

IPA (Importantplantareas) – značajno botaničko područje

Na osnovu vrednovanja značajnih botaničkih područja u Srbiji, a prema kriterijumima za IPA (Important plant areas) , florističke i ekosistemske odlike staništa poslužile su kao osnov za uklјučenje Titelskog brega u nacionalno IPApodručje centralne i istočne Evrope (Stevanović, V. 2005).

IBA (Important Bird areas) - značajno područje za ptice

Titelski breg, IBA kod 037, nac. kod RS006IBA; površina 14 318 ha (Puzović i sar. 2009.).

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Neobična usamlјenost, visinska nadmoćnost u odnosu na Tisu i okolne depresije Šajkaške oblasti, kao i specifičan relјef, osobenosti su Titelskog brega (Titelskog platoa ili Titelske lesne zaravani). Nјegovu jedinstvenost čine bogatstvo geomorfoloških oblika i pojava, koncentrisanih na relativno malom prostoru: surduci, poličice, pleća, lesni odseci, viseće doline, lesne piramide, lesne pećine, lesne škrape ili vrtače, provalije, plavine, slivci, odronje i lesne lutkice. Posebna vrednost Titelskog brega proističe iz neuobičajene moćnosti lesno-paleozemlјišnih sekvenci koje su formirane tokom poslednjih pet glacijalnih ciklusa. Na osnovu toga možemo zaklјučiti da lesno-paleozemlјišne sekvence Titelskog brega predstavlјaju jedan od najdetalјnijih paleoklimatskih i paleoekoloških arhiva na evropskom kopnu, tokom poslednjih približno 600 000 godina.

Kao rezultat ovih uslova i istorijskih faktora prisutne su brojne strogo zaštićene i zaštićene divlјe vrste, u karakterističnoj i raznovrsnoj vegetaciji fragilnih tipova ekosistema, koji pripadaju staništima prioritetnim za zaštitu, na međunarodnom i nacionalnom nivou. Među njima se ističu očuvana stepa na lesu, panonske termofilne šume medunca i ruja, kao i kserofilni šiblјaci.

Na prostoru Specijalnog rezervata prirode "Titelski breg" zabeleženo je oko 630 bilјnih vrsta, 137 vrsta ptica, 9 vrsta vodozemaca, 11 vrsta gmizavaca kao i 33 vrsta sisara retkih za ovo područje (tekunica, divlјa mačka i dr.).

Sve izneto predstavlјa temelјnu prirodnu vrednost ove lesne zaravni, a istovremeno odvaja Titelski breg od drugih lesnih platoa Panonske nizije i čini ga jedinstvenim u evropskim razmerama.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Rezervat se nalazi u Vojvodini, na području jugoistočne Bačke, u oblasti Šajkaška. Naleže na desnu obalu reke Tise, nedaleko od njenog ušća u Dunav. U njegovom podnožju, sa severne strane nalazi se naselјe Mošorin, sa zapadne Šajkaš, sa jugozapadne Vilovo, a sa južne strane Lok i Titel, koji je najveće naselјe, a ujedno i sedište istoimene opštine.

U administrativnom pogledu Breg pripada Južnobačkom okrugu, opština Titel (K.O. Titel, K.O. Mošorin, K.O. Vilovo i K.O. Lok).

U blizini prolazi regionalni put Novi Sad–Perlez, koji je povezan preko Perleza sa Zrenjaninom, Beogradom i Vršcem. Od naselјa Šajkaš polazi lokalni put za Mošorin, koji se produžava do Tise.

Od Novog Sada je udalјen oko 40 km, od Beograda oko 60 km, a od Zrenjanina oko 30 km.

Kao Centralna tačka uzet je surduk Dukatar, a ona određuje globalni položaj prostora (tab. 1.).

 

POVRŠINA

Zaštićeno područje SRP „Titelski breg" prostire se na teritoriji opštine Titel (KO Titel, KO Lok, KO Vilovo i KO Mošorin) i na njemu se uspostavlјa režim zaštite I, II i III stepena. Od ukupno zaštićene površine koja iznosi 496 ha, područje:

n režima zaštite I stepena obuhvata 69 ha ili 13, 94 %,

n režima zaštite II stepena obuhvata 246 ha ili 49, 62 %,

n režima zaštite III stepena obuhvata 180 ha ili 36, 44 %.

Površina zaštitne zone je 8643 ha.

 

VLASNIŠTVO

Prema strukturi vlasništva, u zaštićenom području najviše površina se nalazi u državnom vlasništvu, i to 488 99 26 ha ili 98,58 % dok je ostatak 7 06 41 ha (1,42 %) u privatnom vlasništvu.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Aktivnosti na zaštiti ovog zaštićenog područja započete su pre desetak godina, a odnosile su se pre svega na zaštitu geomorfoloških vrednosti kao jedne od temelјnih osobenosti Brega. Pored toga, višedecenijska proučavanja flore, a zatim i vegetacije Titelskog brega, pokazala su da on i sa ovog aspekta poseduje izuzetnost i specifičnost, koje su značajne i u širim razmerama. Valorizacijom faune Titelskog brega i preliminarnim rezultatima, konstatovano je da Titelski breg pored geomorfoloških i botaničkih vrednosti poseduje i ornitološke, mamološke, kao i druge vrednosti i da ga treba kompleksno istražiti.

Prva studija zaštite je sačinjena 2004. i inovirana 2007. godine, sa predlogom proširenja granica zaštićenog područja i na kompletni prostor lesnog platoa Titelskog brega. Kako je u međuvremenu donesen Zakon o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS" br. 36/09,88/10 i 91/10) i podzakonska akta kojima se uređuje zaštita prirode, zaštita staništa i vrsta, kao i uspostavlјanje ekološke mreže po međunarodnim pravilima, sačinjena je nova studija zaštite usklađena sa važećim merilima i propisima.

U Prostornom planu Republike Srbije do 2020. godine („Sl. glasnik RS" br. 88/10) Titelski breg je određen za stavlјanje pod zaštitu.

Na osnovu Uredbe o ekološkoj mreži („Sl. Glasnik RS" br. 102/2010), Titelski breg predstavlјa Ekološki značajno područje u Republici Srbiji, br. 11.Titelski breg.

Zbog posebnog geomorfološkog značaja Breg je predviđen za zaštitu geonasleđa u statusu Geo-parka. Veći broj značajnih arheoloških nalazišta iz različitih istorijskih perioda na Titelskom bregu opredelio je Titelski plato za zaštitu kao Arheološkog nalazišta od izuzetnog značaja (Odluka Skupštine Srbije, «Službeni glasnik RS», br. 16/1990).

 

REŽIMI ZAŠTITE

Prirodno dobro „Titelski breg" se zbog jedinstvenih geomorfoloških oblika i pojava, očuvane reliktne stepske vegetacije u obodnom delu Brega (na padinama i surducima) koje su temelјne vrednosti, stavlјa pod zaštitu kao predeo u celini.

Na osnovu odredbi člana 29 Zakona o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", 88/2010, 91/2010.) Specijalni rezervat prirode je područje sa neizmenjenom ili neznatno izmenjenom prirodom, od naročitog značaja zbog jedinstvenosti, retkosti ili reprezentativnosti, a koje obuhvata stanište ugroženih divlјih vrsta billјaka, životinja i glјiva, bez naselјa ili sa retkim naselјima, u kojima čovek živi usklađen sa prirodom, namenjeno očuvanju postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenju prirodnih pojava i procesa, naučnim istraživanjima i obrazovanju, kontrolisanim posetama i očuvanju tradicionalnog načina života. U specijalnom rezervatu prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavlјati delatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrom, kao što su: branje i uništavanje bilјaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških vrsta, melioracijski radovi, razni oblici privrednog i drugog korišćenja i slično.

Prema IUCN kriterijumima, upravlјanje ovim rezervatom usmereno je na upravlјanje vrstama i staništima. Zaštita područja je od izuzetnog značaja za očuvanje stepskih, livadskih, šumo stepskih i retkih šumskih termofilnih staništa, a koji su od nacionalnog i evropskog značaja.

Osnovni cilј zaštite ovog rezervata je očuvanje jedinstvenih geomorfoloških oblika i pojava kao i očuvanje reliktne stepske vegetacije u obodnom delu Brega tj. na padinama i surducima. Obezbeđivanjem ovog cilјa stvaraju se uslovi za očuvanje i prezentaciju prirodnih vrednosti kroz usklađen razvoj ekološki prihvatlјivih oblika šumarstva, stočarstva, kao i eko-turizma.

Polazeći od potrebe zaštite i očuvanja geomorfoloških oblika, reliktnih stepskih i šumostepskih staništa, kao i prisustva strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, određivanje stepena zaštite unutar SRP „Titelski breg" je vršeno na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potrebe za primenom aktivnih mera zaštite i usmerenog i ograničenog korišćenja. Na zaštićenom području SRP „Titelski breg" uspostavlјaju se režimi zaštite I, II i III stepena koji su propisani članom 35. Zakona o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", 39/2009, 88/2010, 91/2010.).

Režim zaštite prvog (I) stepena - stroga zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa izvornim ili malo izmenjenim ekosistemima izuzetnog naučnog i praktičnog značaja, kojom se omogućavaju procesi prirodne sukcesije i očuvanje staništa i životnih zajednica u uslovima divlјine.

Ovo područje obuhvata krajnji istočni deo Titelskog brega koji se obrušava u reku Tisu. U ovom delu skoncentrisani su najbrojniji i najočuvaniji geološki i geomorfološki oblici i pojave: lesni odseci, lesna piramida („plast"), doline, viseće doline, odronje, lesne pećine i surduci od kojih se kao veći ističu: Vinogradarski, Perkovcov, Zmijnjak, Makarićev, Demlјankov, Lacov, Rogulićev, Kelјin i Dukatar.

Surduci i odseci ka Tisi obrasli su kserotermnom reliktnom vegetacijom u čijoj strukturi su konstatovane mnoge strogo zaštićene vrste od značaja za očuvanje biodiverziteta. Jedino su ovde na Bregu razvijene sastojine kserotermne zajednice ruja i hrasta medunca i panonskih žbunastih formacija šiblјaka, najočuvanije sastojine polupustinjskog obeležja, sa bogatstvom vrsta kserotermnih stepskih fitocenoza, kao i zajednice endemičnih lišajeva.

Režim zaštite II stepena sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja. U okviru područja gde je propisan režim zaštite II stepena moguće je vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obavlјati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način. Mere zaštite propisuju se u cilјu što bolјeg usklađivanja potreba zaštite i unapređivanja prirodnih odlika sa ograničenim i strogo kontrolisanim korišćenjem prostora. Tradicionalni vidovi korišđenja prostora kao što su ispaša i košenje određene su kao neophodne mere zaštite staništa od zarastanja. Aktivnosti se mogu vršiti u meri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnog dobra uz očuvanje prirodnih vrednosti.

Ovo područje obuhvata blage brežulјkaste terene sa bujnim sastojinama osnovne stepske fitocenoze Titelskog Brega ili poličice sa niskim i proređenim sastojinama degradirane stepske zajednice. Nalaze se u severoistočnom, severnom, severozapadnom, zapadnom i jugozapadnom delu Brega. Suduci pod ovim režimom zaštite su: padine surduka Stubarlije, Feudvar, Šocin, Veliki i Kralјev surduk, Vozarevića surduk, Ruparevića surduk, Gradac, Beli surduk, Stražilovo, Veliki i Mali vilovački surduk, Govedarski, Kapetanov, Grac i Topola. Nјihove padine su pod sastojinama reliktne niskotravne stepe ili pod šiblјacima kao degradacionim ostacima nekadašnjih hrastovih šuma, dok je samo dno surduka obraslo šiblјacima ili mezofilnim livadama košanicama. Vršni delovi surduka, kao što je Mali vilovački surduk i padine između Vozarevića surduka, Belog surduka, sve do Stražilovo surduka, su staništa stepskih zajednica koje u svom florističkom sastavu obuhvataju babalušku (Sternbergia colchiciflora) , strogo zaštićenu vrstu, koja je kao relikt boreala predviđena za obradu u Crvenoj knjizi. Odseci Velikog surduka kod Mošorina su takođe stanište endemičnih lišajeva.

Područje režima zaštite II stepena obuhvata i vredno stanište sa dve vrste roda Allium, od kojih je jedan krajnje ugrožena vrsta kod nas i obrađen u Crvenoj knjizi flore Srbije 1.

Takođe, ovde ulaze i pašnjaci kod Loka u podnožju Brega, koji su razvijeni na lesnoj terasi, a stanište su tekunica koje imaju značajnu ulogu u lancima ishrane ptica grablјivica.

Zbog ubrzane prirodne sukcesije kao i prisustva značajnih ugrožavajućih faktora (šumarstvo, polјoprivreda, invazivne vrste, difuzno zagađenje i sl.), većina staništa zahteva primenu interventnih mera zaštite. Na području rezervata nalaze se i staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, npr. lokacije na kojima su kolonije tekunica pa na ovim mikrolokalitetima pored posebno propisanih mera zaštite važe i odredbe Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva ("Službeni glasnik RS", br. 5/10).

Režim zaštite III stepena obuhvata preostali deo rezervata na kome se nalaze prostorne celine pod većim uticajem čoveka ili koje se nalaze uz granicu zaštite područja i u kontaktu su sa seoskim naselјima i obradivim površinama. Propisuje se za prostore sa delimično izmenjenim ili izmenjenim ekosistemima gde se mogu vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora uz potrebnu infrakstrukturu i drugu izgradnju. Povećanje intenziteta korišćenja prostora dovođenjem nove infrastrukture i izgradnjom novih objektata ugrozilo bi osnovne vrednosti rezervata.

Ovaj režim zaštite obuhvata: vidikovac „Kalvarija" iznad Titela, područje sa ciglanom i strelištem, uski pojas uz Tisu sa zasadima euroameričkih topola sa kojima se gazduje, sve puteve kroz surduke (najveći surduci kao što su Veliki surduk kod Mošorina i Veliki surduk kod Vilova od pamtiveka se koriste kao putni pravci kojima se povezuju mesta oko Brega), bagremar kod Loka, arheološko nalazište Feudvar, deo puta R-110 deonica Vilovo-Titel i obodni deo platoa sa polјskim putem koji u vidu trake oivičava plato i predstavlјa usko ograničeno stanište specifične polupustinjske fitocenoze (ass. Agropyro-Kochietum prostratae).

Ispod Ciglane kod Titela i ispod Rogulićevog salaša, na proširenom delu poloja, sađena je brzorastuća topola u čijim krošnjama se gnezdi orao belorepan, strogo zaštićena vrsta, tako da za gnezdo i prostor od 100 m u prstenu, pored posebno propisanih mera zaštite važe i odredbe Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva ("Službeni glasnik RS", br. 5/10).

Povećanje intenziteta korišćenja prostora i nova izgradnja narušli bi osnovne vrednosti rezervata. Osnovni cilјevi zaštite su očuvanje geološkog biološkog i predeonog diverziteta, uz ublažavanje uticaja polјoprivrede, kao i sprovođenje revitalizacije i rekonstrukcije stepskih fragmenata. Razvoj šumarstva i turizma je moguć samo pod ograničenim i kontrolisanim uslovima i merama.

Režim zaštne zone obuhvata prostor Titelskog platoa u kome je u najvećem delu prisutna intenzivna polјoprivredna proizvodnja, napušteni salaši i okolni prostor u obodu brega sa delom infrastrukturnog uređenja naselјa i njihovog pretežno polјoprivrednog okruženja. S obzirom da je propisano da se određivanjem režima zaštitne zone zabranjuju i ograničavaju radovi i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenom zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati nepovolјan uticaj na biološku raznovrsnost, vrednosti geonasleđa i predela zaštićenog područja, osnovni cilј uspostavlјanja zaštitne zone Titelskog brega je da se smanji nivo degradacije i disturbacije prirodnih staništa, kao da se i da se obezbedi prohodnost i funkcionisanje ekoloških koridora.

 

Upravljač:

JP "Titelski breg", Titel, tel 021 2962 177

Top of Page