Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2023
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  ponedeljak, 05 jun 2023
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  četvrtak, 08 jun 2023
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  subota, 17 jun 2023
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  četvrtak, 29 jun 2023
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Zasavica"

SRP "Zasavica"

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

„ZASAVICA"

 

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE – Član 29 Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik Republike Srbije", broj 36/2009, 88/2010 i 91/2010).

 

KATEGORIJA

I (prva) kategorija – zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Član 41 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010).

 

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

IUCN Category IV

Područje upravlјanja staništima i vrstama (Habitat and species management area)

 

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

RAMSARSKO PODRUČJE

Specijalni rezervat prirode „Zasavica" je Ramsarsko područje, na spisku močvara od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj Konvenciji, od 13.03. 2008. godine, pod brojem 1783. Obuhvata prostor od 1913 ha i nalazi se između 44°56' N (severne) geografske širine odnosno 19˚32' E (istočne) geografske dužine. Internacionalna konvencija o močvarama – Ramsarska Konvencija, jedna je od najefikasnijih konvencija na globalnom nivou, vezanih za zaštitu biološke raznovrsnosti i obezbeđuje formulisanje i implementaciju nacionalne strategije upravlјanja močvarnim područjima, kao i upravlјanje i promovisanje mudrog korišćenja u skladu sa principima održivog razvoja.

IBA PODRUČJE

Prostor Specijalnog rezervata prirode „Zasavica" je deo značajnog područja za ptice Evrope (RS008) koje je proglašeno 2000. Godine (Heatth and Evans, 2000). Zavedeno je u registru IBA područja pod nazivom „Zasavica" i obuhvatalo je površinu od 5200 ha.

Površina IBA područja je 2009. godine smanjena na 4.670ha (RS022IBA). Odlikuje se mozaičnim smenjivanjem barskih, šumskih, livadskih staništa i obradivih površina. Zasavica predstavlјa najbolјe očuvano stanište za barske ptice u Mačvi i severozapadnoj Srbiji (Puzović i sar., 2009).

IRA PODRUČJE

Zbog bogatstva florističkih i vegetacijskih vrednosti od nacionalnog i međunarodnog značaja, područje SRP „Zasavica" je od 2005. godine uvršteno u međunarodna botanički značajna područja Centralne i Istočne Evrope (STEVANOVIĆ, 2005). Zavedeno je pod nazivom „Zasavica" i obuhvata 1820,99 ha, odnosno granice IPA se poklapaju sa granicama postojećeg Rezervata sa uspostavlјenom zaštitnom zonom.

PBA PODRUČJE

Zasavica predstavlјa Odabrano područje za dnevne leptire u Srbiji (PBA – Prime Butterfly Areas) , jedno od 40 koliko ih ima na teritoriji Republike Srbije, odnosno jedno od 4 koliko ih se nalazi u Vojvodini. Površina PBA područja iznosi 1820,99 ha, odnosno obuhvata granice Rezervata sa njegovom zaštitnom zonom (Jakšić i Nahirnić, 2011.).

EMERALD MREŽA STANIŠTA I VRSTA

Zahvalјujući tome što su na ovom prostoru prisutna vodena, močvarna, šumska i livadska staništa panonskog obeležja koja su po međunarodnim kriterijumima određena kao prioritetna za zaštitu (prema direktivama EEC, 2002), ovo područje je određeno kao Područje od posebnog značaja za očuvanje (Areas of Special Conservation Interest- ASCI) . Kao takvo, pod kodom RS0000014, obrađeno je i implementirano u EMERALD mrežu staništa i vrsta koju su, nove članice EU i ostale države kojima predstoji pridruživanje, u obavezi da dostave, na osnovu direktive EEC (Sekulić, N., Šinžar-Sekulić, J., 2010). EMERALD mreža predstavlјa nastavak primene sprovođenja Direktive o staništima u okviru NATURA 2000 (EU, 2000).

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Reka Zasavica sa okruženjem predstavlјa mozaik specifičnih vlažnih staništa, izuzetno retkih i ugroženih u pripadajućem biogeografskom regionu, na dodiru srednjeevropske i jugoistočne šume sa stepom. U ekološkom nizu smenjuju se različiti tipovi vodenih, vlažnih i suvozemnih staništa sa fragmentima poplavnih livada, šuma i pašnjaka.

Na teritoriji Specijalnog rezervata prirode „Zasavicaˮ, sa predloženim proširenjem granica, zabeleženo je 29 tipova staništa prioritetnih za zaštitu na nacionalnim nivou, pri čemu su 23 prioritetna NATURA 2000 međunarodno značajna staništa, odnosno 25 su selektovana EMERALD staništa.

Mirna i pitoma, kao reka ravnice, Zasavica je omogućila opstanak brojnom, specifičnom i raznovrsnom živom svetu. Diverzitet i očuvanost staništa područja Zasavice omogućuje opstanak za 218 vrsta glјiva, 655 vrsta viših bilјaka (krajnje ugrožene vrste: aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa), borak (Hippuris vulgaris) , jezičasti lјutić (Ranunculus lingua) , rebratica (Hottonia palustris) {.xa}, za više od 250 vrsta fitoplanktona, 190 vrsta zooplanktona, za veliki broj beskičmenjaka (endemična vrsta zrikavca Metrioptera (Zeuneriana) amplipennis, velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), Pilemia tigrina, panonski prelivac (Apatura metis) , uskršnji leptir (Zerynthia (Zerynthia) polyxena)) , 19 vrsta riba (strogo zaštićene vrste: umbra (Umbra krameri) , zlatni karaš (Carassius carassius) , linjak (Tinca tinca)) , 13 vrsta vodozemaca (strogo zaštićene vrste: endem peripanonske nizije podunavski mrmolјak (Triturus dobrogicus) , crvenotrbi mukač (Bombina bombina) , kreketuša (Hyla arborea)) , 12 vrsta gmizavaca (barska kornjača (Emys orbicularis) , smukulјa (Coronella austriaca) , 182 vrste ptica (između ostalih i vrste kategorisane kao SPEC 1, odnosno spadaju u grupu najugroženijih životinja na Planeti: patka njorka (Aythya nyroca) , mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) , prdavac (Crex crex) , orao krstaš (Aquila heliaca) , stepski soko (Falco cherrug) , šlјuka livadarka (Gallinago media) i za oko 65 vrsta sisara (strogo zaštićene vrste: vidra (Lutra lutra) , divlјa mačka (Felis silvestris) , dabar (Castor fiber) .

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Specijalni rezervat prirode „Zasavica" se nalazi na području južne Vojvodine, odnosno severne Mačve, istočno od reke Drine i južno od reke Save, na teritoriji opština Sremska Mitrovica (74 %) i Bogatić (26 %).

Reka Zasavica čini kičmu Specijalnog rezervata prirode „Zasavica". Rezervat čine vodene površine kanala Jovače i Prekopca, zatim kanalisani i prirodni tok pritoke Batar, kao i sama reka Zasavica sa svojim kanalisanim i prirodnim tokom, ukupne dužine 33,1 km. Vodotok Zasavice zauzima prostor između naselјa Crna Bara, Banovo Polјe, Ravnje, Radenković, Zasavica I, Zasavica II, Salaš Noćajski, Noćaj i Mačvanska Mitrovica posmatrano od izvorišta vodotoka do njenog ušća u reku Savu.

Rezervat je udalјen 65 km od Novog Sada, a od Beograda 90 km. Blizina autoputa Beograd - Zagreb, kao i blizina većih gradova u okruženju, pre svega Novog Sada, Beograda i Sremske Mitrovice čine područje SRP „Zasavica" veoma pristupačnim i atraktivnim za mnogobrojne razvojne aktivnosti koje su u skladu sa zaštitom ovog zaštićenog prirodnog dobra. Prilaz granicama zaštićenog područja je praktično moguć iz svih okolnih naselјa kako asfaltnim putem, tako i letnjim putevima, dok u samom Rezervatu praktično i ne postoji drumski put.

Nadmorska visina prirodnog dobra iznosi od 77,5 m n.v. do 80,6 m n.v. Cela Mačva je blago nagnuta od juga ka severu, odnosno od Cera ka Savi, a sliv Zasavice je nagnut i od zapada ka istoku.

Prirodno dobro se po Griniču nalazi između 44o52'52" N i 44o58'07" N severne geografske širine, i 19o24'07" E i 19o36'33" E istočne geografske dužine, a centralna koordinata se nalazi u tački 44o56'22" N severne geografske širine i 19o31"58" E istočne geografske dužine.

 

POVRŠINA

Uzimajući u obzir prisutne prirodne vrednosti, cilјeve zaštite i namenu prirodnog dobra, na zaštićenom području SRP „Zasavica", ukupne površine 1128 54 63 ha, uspostavlјaju se režimi zaštite I, II i III stepena (grafikon 1), prema članu 35 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 88/2010 i 91/2010):

§ režim zaštite I stepena zauzima 59,85 ha (5,30%),

§ režim zaštite II stepena zauzima 686,26 ha (60,81%),

§ režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 382,44 ha (33,89%).

Oko zaštićenog područja se uspostavlјa zaštitna zona čija površina iznosi 3.462,65 ha.

Na teritoriji opštine Sremska Mitrovica obuhvaćeno je šest katastarskih opština na čijoj teritoriji se nalazi zaštićeno dobro: K.O. Mačvanska Mitrovica, K.O. Salaš Noćajski, K.O. Noćaj, K.O. Zasavica, K.O. Radenković i K.O Ravnje, a na teritoriji opštine Bogatić dve katastarske opštine: K.O. Banovo Polјe i K.O. Crna Bara.

Katastarska opština Zasavica sa 389.43 ha zauzima najveći prostor u Specijalnom rezervatu prirode (34.5%) i to zahvalјujući najviše impozantnom pašnjaku na Valјevcu. Druga po veličini prostora je K.O. Radenković sa 235, 57 ha (20.9%), koju čine, osim same reke Zasavice, uglavnom šume i tršćaci na Vrbovcu. Ostale katastarske opštine čine preostalih 44.6 % ukupne zaštićene površine.

Iz katastarskih podataka koji prikazuju površine prema njihovoj nameni, odnosno kulture, uočava se da na zaštićenom području dominiraju površine pod pašnjakom (30,84%). Šumske površine sa 29,39% su takođe značajno prisutne, posle kojih slede njive sa 11,91% (tab. 3, grafikon 3).

Trstici - močvare (10,2%), reka (9,08%) i kanali (5,8%), zajedno čine 25,08% površine Rezervata.

Pašnjaci sa vlažnim travnim staništima, nizijske šume, trstici – močvare, reka i kanali prekrivaju 85,31% ukupne površine pod zaštitom, po čemu je Zasavica okarakterisana kao značajno vlažno stanište.

Površine ostalih namena (1,46% zemlјište pod zgradama – objektima, 1.09% livade, 0,17% voćnjaci, 0,04% vrtovi i 0,03% ostalo veštački stvorene neplodne) prisutne su u neznatnom postotku od ukupne zaštićene površine.

 

VLASNIŠTVO

Struktura površina prema vlasništvu pokazuje da je 62% (704,93 ha) zaštićene površine u državnom vlasništvu, a 38% (423,62 ha) u privatnom vlasništvu (grafikon 4).

U državnom vlasništvu (704,93 ha) su sve vodene površine zaštićenog dela prirode (prirodni i kanalisani), kao i značajne površine pašnjaka, tršćaka i šuma.

U privatnom vlasništvu (423,62 ha) su tršćaci, šumarci i njive, pretežno u režimu zaštite III stepena.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Na inicijativu Pokreta gorana iz Sremske Mitrovice, podnetu 1994. godine, Ministarstvo za zaštitu životne sredine Republike Srbije je obavezalo Zavod za zaštitu prirode Srbije, kao organizaciju zaduženu za vršenje poslova zaštite prirodnih dobara, da utvrdi mogućnosti i potrebe zaštite rečice Zasavice. Nakon intenzivnih preliminarnih istraživanja ovog područja, a na osnovu dobijenih rezultata i prikuplјene literature urađena je dokumentaciona osnova za pokretanje postupka prethodne zaštite. Rešenje o prethodnoj zaštiti prirodnog dobra „Zasavica" doneto je 22. decembra 1995. godine („Sl. glasnik RS", br. 51). Zavod za zaštitu prirode Srbije je bio dužan da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Rešenja pripremi predlog za proglašenje trajne zaštite ovog prirodnog dobra.

Naredne, 1996.godine Zavod za zaštitu prirode Srbije, nakon završenih terenskih istraživanja, sačinio je stručno-dokumentacionu osnovu za izradu Predloga za zaštitu prirodnog dobra „Zasavica" kao Specijalnog rezervata prirode.

Vlada Republike Srbije, na predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije, donela je Uredbu o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Zasavica" („Sl. glasnik RS", br. 19/97 od 12.05.1997.).

U skladu sa preuzetim obavezama za primenu međunarodnih propisa u oblasti zaštite prirode i s tim u vezi propisanom novom nacionalnom zakonskom regulativom, pristuplјeno je reviziji zaštite SRP „Zasavica".

 

REŽIMI ZAŠTITE

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS" br. 36/09, 88/10, 91/10), u dalјem tekstu: Zakon, pristupilo se reviziji prirodnih vrednosti Specijalnog rezervata prirode „Zasavica". Prema članu 29 Zakona:

§ Specijalni rezervat prirode je područje sa neizmenjenom ili neznatno izmenjenom prirodom, od naročitog značaja zbog jedinstvenosti, retkosti ili reprezentativnosti. Obuhvata staništa ugroženih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva, bez naselјa ili sa retkim naselјima u kojima čovek živi usklađeno sa prirodom, namenjeno očuvanju postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenju prirodnih pojava i procesa, naučnim istraživanjima i obrazovanju, kontrolisanim posetama i očuvanju tradicionalnog načina života.

§ Specijalni rezervat prirode može biti floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i drugi), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki i drugi.

§ U strogom i specijalnom rezervatu prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavlјati delatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrom (branje i uništavanje bilјaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških vrsta, melioracijski radovi, razni oblici privrednog i drugog korišćenja i slično).

§ Posećivanje strogog i specijalnog rezervata prirode u cilјu obrazovanja može se vršiti na osnovu dozvole koju izdaje upravlјač zaštićenog područja (u dalјem tekstu: Upravlјač).

§ Mere zaštite strogog i specijalnog rezervata prirode bliže se određuju aktom o proglašenju zaštićenog područja.

§ Praćenje prirodnih pojava i procesa i naučna istraživanja vrše se na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo i uz prisustvo upravlјača.

Prema kriterijumima IUCN-a, upravlјanje ovim tipom zaštićenog područja usmereno je na upravlјanje vrstama i staništima.

Polazeći od gore navedenih zakonskih obaveza i potrebe zaštite i očuvanja značajnih staništa, kao i prisustva strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta, određivanje stepena i mera zaštite unutar SRP „Zasavica" vršeno je na osnovu:

1. Stepena očuvanosti prirodnih vrednosti;

2. Stepena ugroženosti prirodnih vrednosti (značajnih staništa i/ili strogo zaštićenih vrsta), odnosno na osnovu potrebe sprovođenja aktivnih i interventnih mera zaštite;

3. Mogućnosti revitalizacije i unapređenja prirodnih vrednosti;

4. mogućnosti usmerenog, ograničenog i strogo kontrolisanog korišćenja prostora i prirodnih resursa u skladu sa zaštitom Rezervata.

Režime i mere zaštite na zaštićenom području predlaže organizacija za zaštitu prirode, odnosno Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u postupku izrade studije zaštite, kroz valorizaciju prirodnih vrednosti i stepena ugroženosti područja koje se predlaže za zaštitu u cilјu očuvanja i unapređenja zaštićenog područja.

U skladu sa Zakonom i Uredbom o režimima zaštite („Sl. glasnik RS" br. 31/12) na zaštićenom području se zaštita prirodnih vrednosti ostvaruje primenom aktivnih mera zaštite, u režimu zaštite II, odnosno proaktivnih mera zaštite, u režimu zaštite III stepena, kojima se obezbeđuje povolјno stanje zaštićenih vrsta i prioritetnih tipova staništa. Ove mere su u ovoj Studiji zaštite određene kao mere očuvanja i unapređenja, odnosno potrebno je obezbediti njihovo sprovođenje. Sa istim cilјem propisane su mere zabrane i mere ograničenja za izgradnju objekata, radove i aktivnosti.

Predložene aktivne, odnosno proaktivne mere zaštite omogućuju unapređivanje i pobolјšanje opštih ekoloških uslova za očuvanje prirodnih vrednosti i ograničeno korišćenje prostora. Ove mere, pored očuvanja staništa i unapređenja brojnosti strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, omogućuju radnje i aktivnosti kojima se održava ili uspostavlјa njihova prirodna ravnoteža i ostvaruje funkcija prirodnog dobra.

Uzimajući u obzir prisutne prirodne vrednosti, cilјeve zaštite i namenu prirodnog dobra, na zaštićenom području SRP „Zasavica" uspostavlјaju se režimi zaštite I, II i III stepena, prema članu 35 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 88/2010 i 91/2010):

§ režim zaštite I stepena zauzima 59,85 ha (5,30%),

§ režim zaštite II stepena zauzima 686,26 ha (60,81%),

§ režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 382,44 ha (33,89%).

§ Oko zaštićenog područja se uspostavlјa zaštitna zona od 3.462,65 ha.

 

Upravljač:

Pokret gorana, Sremska Mitrovica tel: 022 614 300

 

Top of Page