Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2024
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  sreda, 22 maj 2024
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  petak, 24 maj 2024
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  četvrtak, 30 maj 2024
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Upoznajte invanzivne strane biljke – rod Reynoutria

Upoznajte invanzivne strane biljke – rod Reynoutria

18.03.2021.

U rod Reynoutria spadaju višegodišnje zeljaste biljke, sa jakim rizomom. Iz ovih rizoma razvijaju se izdanci koji mogu biti visoki preko 3 m i debeli oko 4 cm. Stabla su uspravna, šuplja i bez lišća na dnu. Listovi su veliki, široki, izduženi i ovalni. Cvetovi su poređani u metlice duge od 8 do 12 cm. Jedna biljka može imati oko 200.000 cvetova. Koren prodire u dubinu od 1 do 2 m i širi se. Ovo je uobičajen opis za nekoliko taksona iz ove grupe, koji su izuzetno slični i na kojima se primenjuju vrlo slične metode uklanjanja. U ovaj rod spadaju: Reynoutria japonica Houtt., Reynoutria sachalinensis (F. S. Petrop.) Nakai i T. Mori i njihov spontani i plodni hibrid Reynoutria x bohemica Chrtek et Chrtkova. Reynoutria sachalinensis (F. S. Petrop.) Nakai i T. Mori raste do 5 m u visinu. Ove biljke potiču iz istočne Azije.

Biljke iz roda Reynoutria su u Evropu unesene kao ukrasne biljke u XIX veku. Pretpostavlja se da je samo jedna biljka unesena u Evropu. Ona se kasnije, vegetativnim razmnožavanjem, proširila u mnoge evropske zemlje. Ove biljke zauzimaju travnjake, vlažna i periodično plavljena područja, obale potoka i stajaćih voda, ivice čistina i puteva, urbana područja. Vrlo dobro uspevaju u područjima gde su korišćena đubriva bogata azotom. One nanose štetu ekonomiji, jer smanjuju pristupačnost područja, oticanje poplavnih voda, povećavaju troškove održavanja vodotokova, oštećuju infrastrukturu (npr. koren raste ispod puteva) itd.

Uticaj na živa bića:

Alelopatija - u zemlju oslobađaju supstance koje sprečavaju rast drugih biljaka, tako što utiču na mikroorganizme koji žive u zemljištu. Na ovaj način indirektno izazivaju izumiranje nekih autohtonih vrsta.

Kompeticija - pošto rano počinju da klijaju i vrlo brzo rastu, zasenjuju druge biljke, brže i bolje koriste hranljive sastojke iz tla. Ovo vremenom dovodi do potpunog sprečavanja klijanja i rasta svih ostalih biljnih vrsta.

Biljojedi - zabeleženo je da su se u Velikoj Britaniji ovce, krave, koze, konji i magarci hranili nadzemnim delovima biljaka.

Negativni uticaji na biodiverzitet:

Ove biljke čine gotovo homogene sastojine u kojima se neke druge vrste retko pojavljuju. One snažno sprečavaju prirodni proces zarastanja i obnavljanja, odnosno prirodno pošumljavanje i smanjuju diverzitet drugih biljaka, a time i životinja. Ove vrste stvaraju najveće probleme staništima u blizini vode.

Kako ih ukloniti?

Što se tiče potpunog uklanjanja, biljke iz ovog roda spadaju u najizazovnije invazivne strane vrste. Uklanjanje se može izvršiti mehanički i primenom herbicida. Mehaničke metode su: košenje, ispaša i iskopavanje biljka tokom 5 godina zajedno sa rizomom. Metode primene herbicida uključuju prskanje, nanošenje premaza, ubrizgavanje ili kombinaciju ovih metoda, ali se ne smeju primenjivati u blizini vodenih staništa i u zaštićenim područjima. Uklanjanje samo nadzemnih delova biljke ne daje rezultate. Naprotiv, uzrokuje izbijanje još više biljaka. Glavni problem je podzemna stabljika (rizom) zajedno sa korenom. Ovaj deo biljke skladišti veliku količinu energije, a bez uklanjanja rizoma biljka se ne može iskoreniti sa određenog područja.

Da li ste znali?

U vlažnim uslovima deo korena ili stabljike veličine samo 1 cm može izrastiti u novu biljku.

Top of Page