Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  nedelja, 22 maj 2022
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  utorak, 24 maj 2022
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  ponedeljak, 30 maj 2022
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Nacionalni park „Fruška gora“

Nacionalni park „Fruška gora“

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

„FRUŠKA GORA''

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Nacionalni park

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

I Kategorija: Zaštićeno područje od izuzetnog značaja

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

II - Nacionalni park

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Područje Nacionalnog parka „Fruška gora" upisano je u registar međunarodno značajnih staništa ptica (Important Bird Area, IBA - 011SER), na površini od 49.210 hektara. U okviru ovog područja nalaze se i svi lokaliteti na severnim i južnim padinama koji su predloženi za proširenje granica.

Nacionalni park „Fruška gora" sa širom okolinom, u koju spadaju i predviđena proširenja, predložen je za upis u Botanički značajna područja Srbije („IPA in Serbia") (in Stevanović, V., koordinator, 2005/2006).

Fruška gora predstavlјa Odabrano područje za dnevne leptire u Srbiji (PBA – Prime Butterfly Areas) na području koje se okvirno poklapa sa granicama postojećeg Nacionalnog parka.

OSNOVNE PRIRODNE I STEČENE VREDNOSTI

  • Šumski ekosistemi sa raznovrsnim tipovima hrastovih šuma, posebno panonskim termofilnim šumama i reliktnom termofilnom šumom hrastova sa grabićem, mediteranskog obeležja.
  • Na padinama Fruške gore prisutna su jedinstvena iskonska stepska i šumo-stepska staništa u Panonskoj niziji.
  • Staništa i populacije divlјe flore nacionalnog i evropskog značaja sa prisustvom panonskih endemskih i brojnih reliktnih vrsta iz tercijera i perioda kseroterma. Odlikuje se bogatstvom vrsta iz porodice orhideja.
  • Stanište preko dvesto vrsta ptica, među kojima se ističu orao krstaš, orao kliktaš, crna roda, golub duplјaš, crna žuna, belovrata muharica i crnoglava strnadica.
  • Od predstavnika sisara posebno se ističe globalno ugrožena vrsta tekunica, čija su staništa na stepskim pašnjacima u nestajanju.
  • Mnogobrojna nalazišta fosila, brojni izdanci sa otkrivenim geološkim tvorevinama značajnim za sagledavanje geološke građe i istorijsko-geološkog razvoja litosfere u Panonskoj regiji i Podunavlјu.
  • Jedinstveni brdski predeo u vojvođanskoj ravnici sa grebenskim delom pod šumom i padinama sa proplancima, vinogradima i voćnjacima. Uticaji tradicionalnih delatnosti, narodnog stvaralaštva i graditelјstva naglašeni su u fruškogorskim naselјima razmeštenim u podnožju Fruške gore.
  • Veliki broj kulturno istorijskih spomenika sa 17 srpskih pravoslavnih manastira svojevrsne arhitekture, bogatih riznica, fresaka i biblioteka.

ISTORIJAT ZAŠTITE

Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih vrednosti i potrebe njihovog očuvanja, Fruška gora je 1960. godine proglašena za Nacionalni park, na površini od 25.393 hektara. Temelјne vrednosti koje su ovaj prostor opredelile za Nacionalni park, do danas su očuvane, i kao takve predstavlјaju osnovu za donošenje Zakona o zaštiti NP Fruška gora.

Zakonom o nacionalnim parkovima („Službeni glasnik RS", br. 39/93.), su utvrđeni granice NP Fruška gora, mere koje u okviru njega važe i način upravlјanja. Donošenjem Zakona o zaštiti prirode (Sl. Glasnik RS 36/2009, 88/2010 i 91/2010), prestaju da važe odredbe Zakona o Nacionalnim parkovima, osim odredaba čl. 6. i 7. i opisa područja, a do donošenja posebnih zakona.

Prostorni plan područja posebne namene Fruške goredonešen je i objavlјen u „Službenom listu APV", br. 16/2004. Tim prostornim planom predviđene su i predložene manje izmene granica Nacionalnog parka, u cilјu bolјeg usklađivanja vlasničkih odnosa, korišćenja i zaštite. Takođe, ovim aktom izvršeno je i zoniranje kojim je u Nacionalnom parku uspostavlјen trostepeni režim zaštite. Na području pod režimom zaštite prvog stepena obuhvaćeno je 3,7 % ukupne površine Nacionalnog parka, na 30 lokaliteta. Na području pod režimom zaštite drugog stepena je većina šumskih staništa, i ovaj prostor obuhvata 67 % površine. Na području pod režimom zaštite trećeg stepena (29,3%) se pretežno nalaze veći turistički kompleksi, infrastruktura, degradirane površine, kopovi i sl.

Na osnovu Uredbe o ekološkoj mreži (Sl. Glasnik RS 102/2010), Fruška gora predstavlјa Ekološki značajno područje u Republici Srbiji, br. 14. Fruška gora i Kovilјski rit.

Upravlјač ovog zaštićenog područja je Javno preduzeće „Nacionalni park Fruška gora", sa sedištem u Sremskoj Kamenici.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Fruška gora je usamlјena ostrvska planina u južnom delu Panonskog basena, u međurečju Dunava i Save, odnosno u severnom Sremu. Nacionalni park pretežno obuhvata šume na centralnom, najvišem delu ove planine. Planiranim proširenjem zahvaćena su stepska i šumo stepska staništa koja se naslanjaju na šume na severnim padinama, manje stepske enklave na južnim padinama, kao i nekoliko vrednih staništa u priobalјu Dunava. Na zapadu počinje na granici sa Republikom Hrvatskom, a na istoku se neprekinuta celina završava na Banstolu, uz Čortanovačku šumu kao odvojenu enklavu na krajnjem istoku. Fruška gora se nalazi na području opština Bačka Palanka, Beočin, Inđija, Irig, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci, Šid i Grad Novi Sad.

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu odredbi člana 35 Zakona o zaštiti prirode, uspostavlјaju se režimi zaštite prvog, drugog i trećeg stepena, i u okviru njih odgovarajuće zabrane i ograničenja. Po istom članu, u nacionalnom parku se mogu zabraniti i radovi i aktivnosti koji su inače ograničeni.

 

Upravljač:

JP „Nacionalni park Fuška gora", Sremska Kamenica, tel: 021 463 666

Top of Page