Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2021
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  subota, 05 jun 2021
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  utorak, 08 jun 2021
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  četvrtak, 17 jun 2021
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  utorak, 29 jun 2021
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

O ekološkim koridorima u AP Vojvodini

O ekološkim koridorima u AP Vojvodini

Staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta

U Vojvodini je do sada izdvojeno 481 stanište zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta evidentiranih u skladu sa kriterijumima Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (“Službeni glasnik RS”, br. 5/2010). Takođe je evidentirano 4 međunarodna rečna ekološka koridora od evropskog značaja, 9 prekograničnih rečnih ekoloških koridora koji povezuju prostore susednih zemalja i veći broj regionalnih i lokalnih ekoloških koridora.

Ekološki koridor je ekološka putanja ili veza koja omogućava kretanje jedinki populacija (biljnih i životinskih vrsta) između zaštićenih područja i ekološki značajnih područja od jednog lokaliteta do drugog i koji čine deo ekološke mreže.

Međunarodni ekološki koridori su:

  • Dunav, Tisa, Sava, Tamiš – međunarodni ekološki koridori od evropskog značaja;
  • Kereš, Zlatica, Begej, Karaš, Nera, Brzava, Moravica, Bosut, Studva - prekogranični ekološki koridori koji povezuju prostore susednih zemalja od ekološkog značaja.

Regionalni ekološki koridori su:

  • vodotoci i njihov obalski pojas : Krivaja, Čiker, Mostonga, Dobrodolski potok sa Kajinovcem, potokom Međeš i Progarskom Jarčinom, kao i plovni delovi osnovne kanalske mreže hidrosistema Dunav - Tisa - Dunav (DTD);
  • slatinsko-stepski koridor Banata koji obuhvata slatine Banata predviđene za zaštitu (slatine oko Novog Miloševa i Bočara, slatine oko Šurjana i Jarkovca, slatine oko Ilandže, Dobrice i Alibunara) i evidentirana staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta između SRP „Pašnjaci velike droplje“ i PIO „Vršačke planine“;
  • slatinsko-stepski koridor Bačke koji obuhvata zaštićena područja SP „Humka na potezu Livade“(Jurišina humka), SP „Čarnok“, slatinska područja Bačke predviđena za zaštitu (slatine kod Sonte i Bogojeva, slatine kod Ruskog Krstura) i evidentirana staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta između navedenih slatinskih područja i SRP „Titelski breg“, prirodnog dobra u postupku zaštite.

Lokalni ekološki koridori:

  • veći broj vodotoka i kanala, uključujući i neke manje meliorativne kanale, među kojima su sledeći fruškogorski potoci/kanali identifikovani kao lokalni ekološki koridori: Lišvar i Čedimir, Sviloški potok (Almaš), Tekeniš, Čitluk, Potoranj, Čerevićki potok, Šakotinac, Kozarski potok, Časarski potok, Dumbovo, Rakovački, Liparija, Šandorovac, Kamenarski potok (Ledinački potok), Mali kamenarski potok, Novoselski potok, Rokov potok, Bukovački potok, Selište, Ešikovac, Lipovac, Šarkudin sa Šidinom, kanal Međeš, Moharač, Barakut, Remeta sa potokom Jaroš, Kuštilj, potoci Sanča i Mutalj, Vranjaš (Manđeloski potok), Kanal Čikas sa Stejanovačkim kanalom i potokom Rovača, potok Kudoš, Borkovački potok, potok Jelence, potok Šelevrenac sa potokom Kontić, Veliki Begej sa Ljukovom, Potok Budovar, Patka bara sa Novokarlovačkim potokom i potokom Komarevac, kanal Golubinci – Stari Banovci, kanal Jarčina, kanal Galovica, Nadel;
  • međe, živice, šumarci i poljozaštitni pojasevi koji povezuju izolovana šumska staništa;
  • doline, dubodoline, pašnjaci i košanice između značajnih stepskih i slatinskih staništa.
Top of Page