Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2020
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  petak, 22 maj 2020
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  nedelja, 24 maj 2020
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  subota, 30 maj 2020
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Područja sa međunarodnom zaštitom

Područja sa međunarodnom zaštitom

Od međunarodnog značaja 8 zaštićenih prirodnih dobara u Vojvodini je proglašeno Ramsarskim područjem. U okviru IPA (IPA = značajna botanička područja) evidentirano je 27 područja, dok je 21 lokalitet evidentiran za IBA područje (IBA = značajna područja za ptice), evidentirana su 4 PBA područja (PBA = značajna područja za dnevne leptire), 2 područja predložena su za Rezervat biosfere, a evidentirano je i 7 značajnih prekograničnih područja.

RAMSARSKA PODRUČJA U AP VOJVODINI (RAMSAR)

Prema Ramsarskoj konvenciji (Konvencija o očuvanju i održivom korišćenju područja koja su od međunarodnog značaja naročito kao staništa za ptice močvarnice), u Vojvodini je 8 područja upisano na listu Ramsarskih područja.

Konvencija o vodenim područjima, potpisana je 1971. godine u gradu Ramsaru, na iranskoj obali Kaspijskog jezera. Ovaj međudržavni akt obezbeđuje osnovu za očuvanje i mudro korišćenje vodenih staništa i njihovih resursa kroz lokalne, regionalne i nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju. Ramsarska područja zauzimaju površinu od 57.255 ha, odnosno 2.66% od teritorije AP Vojvodine.

Značajna botanička područja (IPA – Important plant area)

U okviru međunarodnog IPA projekta (značajna botanička područja),na području Vojvodine izdvojeno je 27 područja ukupne površine 328 208 ha, tj. 15,3% teritorije.

IPA područja u Vojvodina su: Fruška Gora, Koviljsko – petrovaradinski rit, Obedska bara, Carska bara, Slano Kopovo, Gornje Podunavlje, Deliblatska peščara, Selevenjske pustare, Zasavica, Pašnjaci velike droplje, Vršačke planine (Vršačke planine; Mali rit; Margita, Plandište, Jasenovo), Subotička peščara, Palić, Ludaš, Titelski breg, Rimski šanac, Žabaljska humka sa slatinom, Slatinsko područje Mužlja – Aradac, Slatinska područja oko Doroslova, Slatinsko područje Čoka – Ostojićevo – Jazovo - Banatski Monoštor, Telečka I (Duboka dolina, Panonija, Lipar – Busi), Telečka II (Mali Beograd, Zobnatica, Široka dolina – Orešković), Telečka III (Mali Iđoš), Severna Bačka I (Velike Slatine – Gakovo, Široka bara, Bela bara oko Bilića, Rančevo – Riđica, Stanišić, Čonoplja – Svetozar Miletić), Severna Bačka II (Mali pesak, Martonoš, Kapetanski rit – Velebit, Zimonjić oko Kireša), Severni Banat (Banatsko Aranđelovo – Veliki i Mali Siget, Novi Kneževac – Širine, Šulpe majur, Filić, Budžak), Srednji Banat I (Ostrovo; Rusanda; Okanj) i Srednji Banat II (Slatine Sečanj, Neuzina, Botoš, Tomaševac, Orlovat).

Područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important bird area)

Izdvojeno je 21 (IBA) područje od međunarodnog značaja za ptice ukupne površine 354 786 ha zauzimajući 16,5% prostora Vojvodine.

IBA područja u Vojvodini su: Gornje Podunavlje, Karađorđevo, Subotička jezera i pustare, Bečejski ribnjak, Jegrička, Titelski breg, Koviljski rit, Pašnjaci velike droplje, Slano Kopovo, Okanj i Rusanda, Carska bara, Gornje Potamišje, Srednje Potamišje, Vršačke planine, Deliblatska peščara, Labudovo okno, Dunavski lesni odsek, Fruška Gora, Obedska bara, Bosutske šume i Zasavica.

Područja značajna za dnevne leptire (PBA – Prime butterfly area)

Područja značajna za dnevne leptire (PBA) obuhvataju 91 107 ha, tj. 4,2% prostora APV. PBA područja na teritoriji Vojvodine su: Gornje Podunavlje, Fruška gora, Deliblatska peščara i Zasavica.

Čovek i biosfera (MAB - Man and Biosphere)

U okviru projekta UNESCO „Čovek i biosfera“ čiji je cilj objedinjavanje zaštite biodiverziteta, kulturnih vrednosti i ekonomskog razvoja određenog područja, predloženo je da SRP „Gornje Podunavlje“ i SRP „Deliblatska peščara“ uđu u Mrežu rezervata biosfere.

Značajna prekogranična područja

Kao značajna prekogranična područja izdvojeni su NP „Fruška Gora“, PP „Palić“, SRP „Ludaško jezero“, SRP „Selevenjske pustare“, SRP “Gornje Podunavlje“, SRP „Zasavica“ i SRP „Deliblatska peščara“.

Na listi međunarodno značajnih vodenih područja prema ovoj konvenciji, nalaze se sledeća područja:

Top of Page