Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2023
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  ponedeljak, 05 jun 2023
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  četvrtak, 08 jun 2023
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  subota, 17 jun 2023
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  četvrtak, 29 jun 2023
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Zasavica"

SRP "Zasavica"

SRP “Zasavica” se nalazi na području Mačve, istočno od reke Drine i južno od reke Save, na teritoriji opština Sremska Mitrovica i Bogatić. Svojim krivudavim tokom dužine 33,1 km zauzima prostor između naselja Crna Bara, Banovo Polje, Ravnje, Radenković, Zasavica, Salaš Noćajski, Noćaj i Mačvanska Mitrovica, posmatrano od izvorišta vodotoka do njenog ušća u reku Savu.

Ramsarsko područje obuhvata područje specijalnog rezervata prirode «Zasavica» i njegovu zaštitnu zonu. Na središnjem delu rezervata, u regionu atara sela Ravnje, sela Zasavice i Salaša Noćajskog, granica obuhvata ramsarskog područja koja do tada obuhvata tok reke, širi se i na priobalje obuhvatajući šume i njive potezu Bostaništa, tršćake i šume na potezu Vrbovac, impozantan pašnjak Valjevac sa tršćacima uz Zasavicu, kao i priobalne tršćake, njive i šume Sadžaka. Zaštitna zona čini pojas oko samog rezervata prirode, u načelu prateći visoku obalu vodotoka, osim na zapadnom delu rezervata, gde se zaštitna zona proširuje i obuhvata područje Široke bare, Prekopca, Jovače, Luga, bare Ribnjače, Drenovu gredu i baru Jovaču. Najveće mesto u neposrednom okruženju i regionalni centar je Sremska Mitrovica.

Prostorom dominira rečni ekosistem, koga čini rečica Zasavica i pritoka Batar u ukupnoj dužini od 33,1 km. U ekološkom nizu smenjuju se vodeni i močvarni ekosistemi sa fragmentima poplavnih livada i šuma. Zasavica se podzemnim putem napaja vodom iz reke Drine i gravitaciono sa planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja u Srbiji.

Zasavica i njeno priobalje zaštićeni su kao Specijalni rezervat prirode «Zasavica» 1997. godine. Ukupna površina rezervata je 835 ha, u režimu zaštite II stepena, a zaštitna zona iznosi 1078 ha. Osnovno obeležje biljnog sveta predstavljaju ugrožene i zaštićene vodene i močvarne biljne vrste, kao testerica (Stratiotes aloides), koje grade specifične i retke zajednice. Šumska vegetacija je je predstavljena hidrofilnim šumama poljskog jasena, topole, vrbe i crne jove. Za dve vrste, biljku aldrovandu (Aldrovanda vesiculosa) i ribu mrgudu (Umbra krameri) Zasavica je jedino stanište u Srbiji. Prirodni uslovi u vodotoku Zasavica uslovili su da je ovaj prostor naseljen mnogim retkim biljnim i životinjskim vrstama, gde se izdvaja prisustvo jezičastog ljutića (Ranunculus lingua), rebratice (Hottonia palustris), močvarne koprive (Urtica kioviensis), slatkovodnog sunđera (Spongilla lacustris), retke vrste oligohete (Rynchelmnis limnosela), podunavskog mrmoljka (Triturus dobrogicus), patke njorke (Aythya nyroca) i vidre (Lutra lutra). U rezervatu je uspešno realizovan Projekat reintrodukcije dabra (Castor fiber) u Srbiju. U okviru programa očuvanja autohtonih rasa stoke, ovde se na otvorenom pašnjaku gaje svinje mangulice i podolska goveda. Očuvanost izvornih pejsaža, autentična folkorna obeležja i kulturno-istorijski spomenici predstavljaju Zasavicu kao jedinstvenu i zaokruženu turističku celinu.

Zasavica predstavlja jedino stanište u Srbiji za 16 životinjskih vrsta iz grupa Hydroacarina, Ostracoda, Rotatoria, Curculionidae.

Zasavica je značajno područje za opstanak retkih životinjskih vrsta, dabra Castor fiber, mrgude Umbra krameri i malog vranca Phalacrocorax pygmeus, u nepovoljnom periodu životnog ciklusa. Tokom zime, dabru reka obezbeđuje utočište, a priobalna zeljasta i drvenasta vegetacija dovoljne izvore hrane. Mrguda nepovoljan zimski period provodi hibernirajući u mulju Zasavice. Malim vrancima Zasavica je važno odmorište tokom prolećne seobe.

Socijalni i kulturni život lokalnog stanovništva u naseljima u okruženju Zasavice kako nekad tako i danas, odvija se u sprezi sa ekološkim karakterom ovog područja. Život naroda na ovim prostorima vezuje se za vlažna staništa pre svega kroz ribolov i uzgoj stoke, i datira daleko u prošlost.

Mapa SRP "Zasavica"

Top of Page