pon | uto | sre | čet | pet | sub | ned |
---|---|---|---|---|---|---|
1
|
2
|
3
|
4
| |||
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10
|
11
|
12
|
13
|
14
|
15
|
16
Nema slike Od 1995. godine, 16. septembar se u celom svetu obeležava kao Međunarodni dan očuvanja ozonskog omotača. Povod za ovaj datum je Montrealski protokol (potpisan 16. septembra 1994. godine) kojim su predviđene aktivnosti koje bi omogućile zaštitu i očuvanje ozonskog omotača.
Datum : petak, 16 septembar 2022
|
17
| |
19
|
20
|
21
|
22
|
23
|
24
|
25
|
26
Nema slike Svetski dan čistih planina, obeležava se već gotovo dvadeset godina. Obično se obeležava na način da se obavljaju ekološke aktivnosti poput akcija čišćenja, poseta prirodi i planinarenjem.Čistoća i očuvanost planina jako je bitna za sve nas, a na to nas podseća ovaj važan datum.
Datum : ponedeljak, 26 septembar 2022
|
27
Nema slike Svetski dan turizma se obeležava sa ciljem razvijanja svesti međunarodne zajednice o važnosti turizma i njegovih kulturnih, društvenih, političkih i ekonomskih vrednosti. Svetska turistička organizacija je 1979. godine ustanovila 27. septembar kao Svetski dan turizma, jer je na taj dan 1970. godine u Meksiku usvojen Statut te organizacije.
Datum : utorak, 27 septembar 2022
|
28
|
29
|
30
|
Fruška Gora u morfo-strukturnom smislu predstavlja horstovski planinski masiv pravca pružanja istok-zapad dostižući u tom pravcu dužinu od oko 85 km i znatno manjom širinom od oko 15 km. Današnji izgled Fruške gore odraz je njene geološke istorije i savremenih geodinamičkih procesa. Danas ona predstavlja usamljenu ostrvsku planinu u Panonskoj niziji, a nekada je bila ostrvo u Panonskm moru.
Ona je ogledalo geološke građe ravničarskih predela potonulih terena Panonske nizije u svom okruženju. U njenom jezgru su prisutne paleozojske (starije od 300 miliona godina) i mezozojske sedimentne stene (vreme dinosaurusa od pre 270 miliona godina do pre 65 miliona godina), mezozojske i tercijarne magmatske stene (na Fruškoj gori postoje i vulkanske stene) i različiti metamorfiti. Po obodnim delovima planine, na njenim padinama i u podnožju, rasprostranjene su neogene naslage (Panonsko more) i različiti genetski tipovi kvartarnih tvorevina (sedimenti nastali za vreme ledenog doba).
Fruška Gora se odlikuje bogatim geološkim diverzitetom koji ga čini jedinstvenim geotipom na našim prostorima. Ovde se nalaze mnogobrojna nalazišta fosila, brojni izdanci sa otkrivenim geološkim tvorevinama značajnim za sagledavanje geološke građe i istorijsko-geološkog razvoja litosfere u Panonskoj regiji i Podunavlju. Na Fruškoj Gori se nalaze i pojave ležišta raznih mineralnih sirovina, od poludragog i ukrasnog kamena, različitih građevinskih materijala (cementni laporci, građevinski kamen, gliništa i dr.), ugljeva do geotermalnih voda.
Najveći broj fosilnih lokaliteta Fruške gore vezan je za neogene naslage (sedimenti koji su stvarane nešto pre Panonskog mora - pre oko 20 miliona godina kao i sedimenti koji su stvarani u i za vreme Panonskog mora - period od pre 16 miliona godina do pre 2 miliona godina).
Neposredno pre nadolaska panonskog mora na prostorima Fruške gore vladala je tropska do subtropska klima, o čemu svedoče fosilni ostaci iz paleoflorističkih lokaliteti „Vrdnik“ i „Janda“. Ove slojeve možemo opisati kao svojevrsne herbarijume u kojima se 20 miliona godina čuvaju ostaci tropsko-suptropske vegetacije na osnovu kojih možemo upotpuniti naša saznanja o razvoju vegetacije toga doba, paleoekološkim i paleoklimatskim prilikama.
Na padinama i u podnožju Fruške gore u mnogobrojnim izdancima neogenih sedimenata postoje zapisi o prostiranju i evoluciji nekadašnjeg Panonskog mora kao i o živom svetu koji je tada živeo (morskih ježeva, školjki, korala, puževa, riba i dr.). Postepen nadolazak Panonskog mora, na ovim prostorima odigrao se pre oko 16 miliona godina.
U vreme ledenog doba, Fruška Gora se nalazila u periglacijalnoj zoni u koju su snažni vetrovi sa severa i severoistoka navejavali ogromne količine sitne prašine, koja je stvarana mehaničkim radom lednika. Les predstavlja produkte eolske akumulacije sitne prašine za vreme hladne i suve klime. U toplijim klimatskim fazama stvarane su tzv. pogrebene zemlje, koje se lako razlikuju od lesa po svojoj tamnijoj boji. U lesu nalaze se pogrebeni brojni ostaci krupnih ledenodobnih životinja i to: mamuta, nosoroga, orijaških jelene, bizona i dr.
Na području Nacionalnog parka «Fruška gora» su kao posebne prirodne vrednosti geološko-paleontološkog i geomorfološkog karaktera, izdvojene celine koje su bile pod određenom vrstom zaštite kao “spomenici prirode”. Fruška gora je zakonom zaštićena kao Nacionalni park pa se zaštita obezbeđuje na celokupnom prostoru. Prostornim planom područja posebne namene Fruška gora do 2022 godine ("Službeni list AP Vojvodine", br.16/04) za sve ove lokalitete propisani su odgovarajući režimi i mere zaštite i unapređenja kojima se obezbeđuju, odnosno zabranjuju određene aktivnosti.
Na području sa režimom zaštite I stepena nalaze se:
U područje sa režimom zaštite II stepena nalaze se:
Za navedene lokalitete Zavod za zaštitu prirode je izvršio valorizaciju prirodnih vrednosti i trenutno se izrađuju Studije kao predlozi za njihovu zaštitu.
Donošenjem Akta o zaštiti za svako zaštićeno prirodno dobaro definisaće se granice zaštite sa režimima zaštite, aktivnosti i radnje koje je zabranjeno vršiti u zonama režima zaštite, osnovni elementi zaštite i razvoja kao i prava i obaveze upravljača.
Na potencijalnim zaštićenim lokalitetima potrebno je uspostaviti režim zaštite II stepena.
Za navedene geološko-paleontološke i geomorfološke lokalitete određena je namena za naučno-istraživačku i obrazovnu prezentaciju sa kontrolisanom posetom turista, đaka i studenata.
Tokom 2006/07. godine započete su aktivnosti za priključenje Fruške gore Evropskoj mreži geoparkova, prema kriterijumima iz operativnog uputstva UNESCO-a.
Kao rezultat ovih aktivnosti započet je Projekat pod nazivom: „Istraživanje geonasleđa Fruške gore radi njegove zaštite i valorizacije u okviru budućeg geoparka”, koji su realizovali stručnjaci Geološkog instituta Srbije iz Beograda. Oni su na terenu identifikovali mnogobrojna nalazišta fosila, brojne izdani sa otkrivenim geološkim tvorevinama značajnim za sagledavanje geološke građe i istorijsko-geološkog razvoja litosfere u Panonskoj regiji i Podunavlju.
Svi ovi lokaliteti moraju biti vrednovani na osnovu usvojenih kriterijuma za inventarisanje, ocenu, uređenje i zaštitu geološko-paleontoloških objekata geonasleđa.
Pomenutim istraživanjima, pored već pomenutih lokaliteta Filijala, Grgeteg, Šakotinac, Čerevićki potok, Janda, Kozje brdo, Galerija, izdvojeni su i lokaliteti:
U granicama PPNP Fruške gore nalazi se četiri objekta geonasleđa evropskog značaja dok ostali lokaliteti imaju regionalni značaj.
Lokaliteti evropskog značaja su:
Ovi lokaliteti imaju osnova za upis u listu međunarodnih značajnih objekata u okviru Evropske asocijacije za konzervaciju geo-nasleđa – ProGEO, pod uslovom da se sprovedu sve do sada određene mere zaštite i uređenja.
Za potrebe sprovođenja popularizacije zaštite, značaja i vrednosti objekata geonasleđa za nauku i dalja istraživanja, planirane su aktivnosti vezane za njihovo uređenje pri čemu se mora voditi računa da je osnovni cilj sačuvati postojeće prirodne odlike zbog kojih su ovi lokaliteti stavljeni pod zaštitu.
Upravljač zaštićenog područja, Javno Preduzeće Nacionalni park "Fruška gora" je uredilo lokalitete: Grgeteg, Stena Orlovac i Grgurevačka pećina za potrebe poseta turista, a započeti su radovi na uređenju lokaliteta „Galerija“ u Rakovcu.
U Republici Srbiji se u novije vreme realizuju aktivnosti za priključenje nekoliko područja Evropskoj mreži geoparkova (European Geoparks Network), osnovanoj 2000. godine, i Globalnoj mreži geoparkova Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO Global Geoparks Network), osnovanoj 1998. godine. U granicama obuhvata PPNP Fruške gore postoje inicijative da se dva područja (Lesni profil „Čot“ – “Loessland” i Fruška gora) predlože za uključivanje u Evropsku mrežu geoparkova.
Nacionalni savet za geonasleđe Srbije i Zavod za zaštitu prirode Srbije 2005. izdali su Inventar objekata geonasleđa Srbije u kome je izdvojeno 650 objekata geonasleđa. Objekti koji se nalaze u Inventaru imaju status evidentiranih prirodnih dobara. Na osnovu Zakona o zaštiti prirode evidentirana prirodna dobra su područja, vrste i pokretna prirodna dokumenta od značaja za zaštitu, a za koja nije pokrenut ili sproveden postupak zaštite . Ona se smatraju fiksnim elementima namenjenim zaštiti do njihove konačne valorizacije i određivanja granica i mera zaštite.
U Vojvodini su evidentirani sledeći objekti geonasleđa:
Magmatske i metamorfne stene
Fluvijalni reljef
Eolski reljef
Tresave
Epirogeni pokreti
Rasedni pokreti