Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Februar 2023
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
Nema slike
2. februar se obeležava kao Svetski dan vlažnih područja jer je ovog datuma, 1971. godine, usvojena Konvencija o vlažnim područjima u iranskom gradu Ramsaru. Svake godine, povodom Svetskog dana vlažnih područja, građani, vladine institucije i nevladine organizacije organizuju brojne događaje kako bi se podigla svest javnosti o vrednostima vlažnih područja, uslugama koje nam ona pružaju i potrebi zaštite.
Datum :  četvrtak, 02 februar 2023
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

U okviru Horizon projekta #Restore4Life, u kojem je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode partner, otvoren je poziv za prijavu organizacija sa područja pridruženih regija koja su zainteresovana da uz finansijsku, stručnu i naučnu pomoć pripreme projekte revitalizacije vlažnih i močvarnih staništa.

Besplatna onlajn radionica na kojoj će svim zainteresovanim aplikantima biti objašnjeni detalji konkursa, održaće se 22.03.2024. u 10.00 sati.

Više o projektu u konkursu na: https://restore4life.eu/homepage/open-call/

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, partner na Horizon Europe projektu Restore4Life, objavljuje da je 1. februara 2024. otvoren poziv za pridružene regije kojima će se kroz Restore4Life projekat (https://restore4life.eu/) preneti znanje i pružiti naučna i tehnička podrška u implementaciji održivih rešenja za revitalizaciju vodenih i močvarnih staništa na teritoriji njihovih država.

Кrajnji rok za podnošenje predloga projekata je 29. maj 2024.

Više informacija o pozivu na sledećem linku:
https://restore4life.eu/homepage/open-call/

poziv-za-projekte

U periodu 13-15.09.2023. godine u Bukureštu (Rumunija) prvi put su se zvanično okupili predstavnici konzorcijuma projekta Restore4life (Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin), čime je obeležen i početak ovog značajnog međunarodnog projekta.

Projekat pod nazivom Restauracija vlažnih područja kao esencijalnih kompleksa održivosti dunavskog basena / Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin (Restore4Life, https://restore4life.eu) se realizuje u periodu 2023-2027. godine, i finansiran je od strane Evropske Unije kroz program za istraživanja i inovacije HORIZON EUROPE.

Univerzitet u Bukureštu je na čelu konzorcijuma od 31 organizacija, među kojima ima 5 lokalnih i državnih institucija, 21 naučnih i istraživačkih organizacija, tri nevladine organizacije i dva preduzeća.

Tokom trodnevnog sastanka, razmatrani su dalji koraci i aktivnosti, a učesnici su imali prilike i da prisustvuju na informativnim radionicama, razmatraju društvene aspekte revitalizacije vlažnih staništa, informišu o izabranim područjima na kojima će se vršiti radovi na revitalizaciji, kao i monitoring već realizovanih radova.

Naziv projekta: Restauracija vlažnih područja kao esencijalnih kompleksa održivosti Dunavskog basena / Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin (Restore4Life)
Oznaka projekta: 101112736
Poziv: HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01; Akcija: HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01-02
Vrsta projekta: HORIZON EUROPE Inovacione akcije
Period realizacije projekta: 2023-2027
Internet stranica projekta: https://restore4life.eu
Status PZZP u projektu: partner
Vodeći partner: Univerzitet u Bukureštu (Rumunija)
Promotivni video: https://www.youtube.com/watch?v=uNQNvaUIК90
Projektni konzorcijum: Univerzitet u Bukureštu (Rumunija), Univerzitet prirodnih resursa i prirodnih nauka u Beču (Austrija), Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Sveučilište Josipa Juraja Štrosmajera u Osijeku (Hrvatska), Nacionalni istraživačko-razvojni institut za geologiju i geoekologiju mora (Rumunija), Univerzitet „Dunarea de Jos“ u Galacu (Rumunija), Nacionalna uprava za meteorologiju (Rumunija), Кatolički univerzitet Ajhštat-Ingolštat (Nemačka), Svetski fond za prirodu – WWF Rumunija (Rumunija), Direkcija za vode regiona Centralne Tise (Mađarska), Institut za pejzažnu ekologiju Slovačke akademije nauka (Slovačka), Nacionalni institut za geofiziku, geodeziju i geografiju – Bugarska akademija nauka (Bugarska), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, F6S Network Limited (F6S, Ireland), Direkcija za vode regiona Severne Mađarske (Mađarska), Sofijski univerzitet „Sv. Кliment Ohridski“ (Bugarska), Nacionalni univerzitet za javne službe (Mađarska), Javna Ustanova Univerzitet Crne Gore (Crna Gora), Univerzitet u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Nacionalni centar za održivi razvoj (Rumunija), Visoki savet za naučna istraživanja (Španija), Forschungsverbund Berlin e.V. (Nemačka), Regionalno udruženje za zaštitu prirode Bratislave (Slovačka), Institut za vode Republike Slovenije (Slovenija), Helmholc centar za istraživanje životne sredine (Nemačka), Nacionalni institut za istraživanje i razvoj delte Dunava (Rumunija), via donau – Österreichische Wasserstraßen-Gesellschaft m.b.H. (Austrija), Ministarstvo životne sredine, voda i šuma (Rumunija), Arhipelag-Institut za zaštitu mora (Grčka)

O Projektu

Ciljevi projekta Restore4Life obuhvataju prikazivanje višestrukih socio-ekonomskih koristi koje proizlaze iz sveobuhvatnog i transdisciplinarnog pristupa u restauraciji vlažnih staništa i plavnih područja u slivu Dunava. Projekat će doprineti stvaranju nove plavo-zelene infrastrukture koja podržava regionalnu otpornost na klimatske promene, kao i njihovo ublažavanje. Projekat Restore4Life će se implementirati u vidu restauracije na četiri lokaliteta, odnosno monitoringa na dodatnih šest lokaliteta u slivu Dunava. Na ovaj način projekat će na konkretnim primerima pokazati kako će poboljšanje ključnih ekosistemskih usluga (retenzija vode i zagađenja, vezivanje ugljenika, mogućnost razvoja turizma, učinkovitija zaštita svih vodenih staništa kao i staništa koja zavise od vode) na odabranim lokalitetima stvoriti višestruke socio-ekonomske sinergije koje pružaju prilike za samodrživ privredni razvoj i investicije. Osnovne aktivnosti projekta su usredsređene na ponovno uspostavljanje bočne povezanosti u rečnim koridorima, što je ključno za uspostavljanje ekološke ravnoteže. Stoga, u sklopu projekta će se pripremiti dugoročna usluga restauracije vlažnih staništa pod nazivom Restore4Life Wetland Reconstruction Accelerator, kojim će se kombinovati pravovremeno integralno upravljanje plavnim područjima na novim nivoima društvenog angažmana. Primenom testiranih indikatora, pristupa za monitoring i sistema za podršku u odlučivanju, Akcelerator će identifikovati prilagođene i napredne ciljeve i tehnike, kao i sveobuhvatne planove za restauraciju.

Građanima i lokalnim zainteresovanim stranama će se omogućiti učešće u izradi projekata kroz platformu za razmenu znanja i iskustava. Povezivanjem sličnih projekata u različitim fazama realizacije, građanskim naučnim istraživanjima (tzv. citizen science), tematskim mobilnim aplikacijama i upotrebom različitih kanala za komunikaciju projekat će stvoriti emocionalne veze sa vodenim ekosistemima.

Niz korisnih alata koji će se izraditi u sklopu Restore4Life projekta, uključuju priručnike prilagođene za poslovni sektor kao i ciljane planove za obnovu vodenih ekosistema, osiguraće učinkovito repliciranje revitalizacionih aktivnosti i u pridruženim regijama.

sreda, 10 jul 2019 13:34

Dan evropskog Amazona 2019.

Dve godine od proglašenja "Bačkog Podunavlja" za rezervat biosfere pod patronatom Uneska biće obeleženo ove godine u Bačkom Monoštoru. "Dan evropskog Amazona", kojim se svake godine komemoriše uspomena na dr Martina Šnajdera Jakobija (1956-2012), jednog od prvih utemeljivača ideje o prekograničnoim rezervatu biosfere uzduž Mure, Drave i Dunava, biće proslavljen u okviru drugog dana festivala "Regeneracija Dunava" u nedelju 14. juna 2019. jedinstvenim programom na ovom simboličnom mestu i u njegovoj pitoresknoj okolini. Dan evropskog Amazona organizuju Svetski fond za prirodu WWF, UG "Podunav" i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Sva dešavanja su otvorena za posetioce.

U znak sećanja na Martina Šnajdera Jakobi (1956-2012), naučnika i zaljubljenika koji je ceo svoj životni vek i radno angažovanje proveo proučavajući, šireći znanje i ceneći poplavna staništa uz velike reke u bivšoj Jugoslaviji, i prvi pokrenuo ideju proglašenja rezervata biosfere uzduž Mure, Drave i Dunava, svake godine se dan njegovog rođenja, 14. jul obeležava kao Dan evropskog Amazona. Srbija, kao jedna od pet zemalja na čijim se područjima obeležava ovaj dan (uz Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku), jedna je od nositeljica ideje o proglašenju prekograničnog rezervata biosfere "Mura-Drava-Dunav", imajući posebno u vidu da se takva ideja ostvaruje, između ostalog, i proglašenjem rezetrvata biosphere "Bačko Podunavlje" pre dve godine.

Upravo je u Bačkom Podunavlju, odnosno u Bačkom Monoštoru, i proslavljen ovogodišji Dan evropskog Amazona. U selu koje se odavno ističe svojim proaktivnim pristupom očuvanju i održivom korišćenju prirode u svojoj neposrednoj okolini, nosilac dvodnevnog programa ovim povodom bilo je Udruženje građana "Podunav". Prvog dana, 13. jula, održan je tradicionalni muzički festival "Regeneracija Dunava", dok je centralni događaj bio 14. jula i otvoren je izložbom skulptura od slame izrađenih prethodnog dana. Usledilo je predstavljanje knjige "Rezervat biosfere Bačko Podunavlje – priroda sa ljudima" koju je izdao Pokrajinski zavod za zaštitu prirode zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine. Knjigu je, u autentičnom prostoru etno-kuće Mali Bodrog, pred Monoštorcima, predstavnicima lokalne samouprave Grada Sombora, kao i ljubiteljima prirode predstavio Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, jedan od koautora i koordinator ovog rezervata biosphere. On je istakao da je ideja proglašenja Bačkog Podunavlja od strane Uneska prihvaćena, ali može da zaživi samo ako je prihvati i lokalno stanovništvo, pre svega kroz brendiranje svoje ponude, doprinoseći tako i zaštiti prirode i održivom razvoju. Koje sve ideje postoje u tom pravcu prikazale su Sara Pavkov, kroz prezentaciju "Škole na reci" nedavno otvorene u Novom Sadu, i Zdenka Mitić, iz UG "Podunav". Zdenka i Sara su, dodatno, iznele nedavne rezultate malog projekta izrade ideja za start-apove oslonjene na ideju rezervata biosfere, koje su sačinili studenti Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu. Duška Dimović, predstavnica Svetske organizacije za prirodu je, sa druge strane, naglasila prekogranični kontekst u kome se ideja rezervata biosfere ostvaruje kao jedinstvenost na globalnom nivou, uzimajući u obzir da će rezervat biosfere "Mura-Drava-Dunav" biti jedini koji je predložen na teritorijama pet država.

Nakon predstavljanja usledio je "Magični koncert u šumi" – jedinstveni nastup vokalnog ansamba Musica Viva na rubu bare Semenjače, u Specijalnom rezervatu prirode "Gornje Podunavlje", i vožnja brodićem po Velikom bačkom kanalu.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je učesnik u izradi nominacije za Prekogranični rezervat biosfere "Mura-Drava-Dunav" koja će biti predata Unesku od strane predstavnika navedenih pet država tokom ove godine.

Foto: Petar Zambo

Promocija knjige "Rezervat biosfere "Bačko Podunavlje - priroda sa ljudima" biće održana u petak 20.9.2019. u Baču, u prostorijama franjevačkog samostana u 11 časova.

Ulaz je slobodan.

Dobro došli!

Pripremajući se za status UNESCO Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u pet zemanja, Grad Sombor, zajedno sa Opštinom Apatin učestvuje u prekograničnom projektu "Amazon of Europe Bike Trail - Biciklistička ruta Evropski Amazon" u velikom partnerstvu od čak 25 organizacija u Austriji, Cloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

"Biciklistička ruta Evropski Amazon," je projekat koji povezuje pet zemalja i stvara model za održivi ekonomski razvoj ove regije, istovremeno štiteći prirodno i kulturno nasleđe. Projekt povezuje 15 projektnih partnera i 10 pridruženih partnera u cilju stvaranja modela za održivu mobilnost u budućem prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. Pored razvoja turističke ponude, projekat će ojačati saradnju između pojedinih zaštićenih područja u okviru planiranog prekograničnog rezervata biosfere, a poslužiće i kao platforma za održivi razvoj područja u okviru zaštićenih zona, čineći region Mura-Drava-Dunav prirodnom destinaciojom za odmor.

U cilju razvoja projekta "Biciklistička ruta Evropskog Amazona," kao uspešnog održivog proizvoda i jedinstvenog brenda, 15 organizacija sa ovog područja, na kojem živi oko milion stanovnika, ustanovljava organizacioni i informacioni sistem, što će na kraju rezultirati u stvaranju zajedničkog proizvoda sa jasnom i jedinstvenom ponudom ovih čudesnih predela. Zasnovane na prirodno orijentisanom vodiču za posetioce, postojeće biciklističke rute će biti povezane i opremljene infrastrukturom (odmarališta, informacione table, znakovi, stajališta), stvarajući time više od 1400 kilometara zajedničke biciklističke rute na obalama Mure, Drave i Dunava.

U okviru projekta biće održan biciklistički događaj koji je deo Međunarodnog biciklističkog festivala (avgust-oktobar 2019.). Događaj će biti održan u Somboru i Bačkom Monoštoru 5. oktobra 2019. sa početkom u 10 časova. Detaljan program nalazi se na Fejfbuk događaju:

https://www.facebook.com/AoEBikeTrail/

Dan Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje" je svečano obeležen u subotu 14. jula 2018. godine u svečanoj sali zgrade Opštine Bačka Palanka. U organizaciji skupa učešće je uzelo više institucija ispred kojih su se u pozdravnoj reči obratili: ispred Ministarstva zaštite životne sredine, Aleksandra Došlić, načelnica Odeljenja za zaštićena područja, geodiverzitet i ekološku mrežu, Nemanja Grbić, generalni sekretar Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESKOM, Ratko Bajčetić, pomoćnik sekretara Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Mita Lačanski, predsednik SO Bačka Palanka, Duška Dimović, direktorka Svetske organizacije za prirodu WWF Adria i dr Biljana Panjković, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, administrativni koordinator Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje".

U radnom delu skupa Marko Tucakov, stručni saradnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode je prisutnima izneo godišnji izveštaj o aktivnostima u Rezervatu biosfere „Bačko Podunavlje". Istakao je da je Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera" (MaB) doneo odluku o upisu „Bačkog Podunavlja" na Svetsku listu rezervata biosfere, na 21. Sednici koja je održana u Parizu 14. 06. 2017. godine. Takođe je naveo da se rezervat biosfere prostire na područjima opština/gradova Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha. U Rezervatu biofere se nalazi 5 sedišta jedinica lokalne samouprave i 21 selo u kojima živi oko 150.000 stanovnika. Svi su se složili da je na državnim organima vlasti da uz uključivanje svih zainteresovanih strana, lokalnog stanovništva i upravljača zaštićenih područja stave u funkciju rezervat biosfere „Bačko Podunave", da obezbede podizanje kapaciteta lokalnih ponuda koje bi uticale na održiv turizam, a sve uz unapređivanje zaštite prirodnih vrednosti ovog dragulja severozapadne Vojvodine.

Unutar Rezervata biosfere nalaze se zaštićena područja: Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje", Specijalni rezervatom prirode „Karađorđevo", park prirode „Tikvara", spomenik prirode „Šuma Junaković" i Regoinalni park „Bukinski hrastik" , kao i staništa nacionalne ekološke mreže. Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje" zajedno sa Prekograničnim rezervatom biosfere „Dunav–Drava" u Hrvatkoj i Mađarskoj, čini jednu ekološku celinu, odnosno najveće plavno područje na srednjem toku Dunava.

U promotivnom delu Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje" su predstavljeni novopostavljeni bilbordi na graničnim prelazima sa R. Hrvatskom i R. Mađarskom. Bilborde je predstavila Dragica Ilić, stručna saradnica zavoda. O budućoj monografiji rezervata je govorila dr. Biljana Panjković i istakla da se očekuje da monografija izađe iz štampe u septembru 2018. godine.

Ispred zgrade opštine Bačka Palanka održana je prodaja i promocija tradicionalnih proizvoda iz Rezervata prirode „Bačko Podunavlje".

U organizaciji Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu danas 8.februara 2019.godine je održana promocija monografije Rezervat biosfere „Bačko Podunavlјe" u kojoj su predstavlјene prirodne, kulturne, istorijske i druge odlike ovog dela Bačke uz Dunav.

Bačko Podunavlјe je, naime, u 2017. godini, odlukom Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera", uvršteno na Svetsku listu rezervata biosfere, kao najočuvanija ritsko-močvarna celina duž Dunava. To je područje izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa, kao i bogatog kulturnog nasleđa.

Skup je pozdravila Marina Tomić, v.d. direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakla je da upisivanje Bačkog Podunavlјa na UNESKO Svetsku listu rezervata biosfere velika odgovornost za sve koji se bave očuvanjem prirode.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić rekao je, tim povodom, da je danas svaka aktivnost na zaštiti prirode – i te kako značajna i poželјna. „Činjenica da je Bačko Podunavlјe uvršteno na Svetsku listu rezervata biosfere posebno je značajna za unapređenje suživota čoveka sa prirodom, a monografija je jedan od koraka koji treba da obezbedi veću prepoznatlјivost ovog područja, koje se prostire na više od 176.000 hektara, obuhvata pet opština sa 214.000 stanovnika, kao i četiri zaštićena prirodna područja", izjavio je Galić.

On je još dodao da sledi razrada tog koncepta, danas kroz monografiju, a zatim kroz interaktivnu razradu plana i određenu metodologiju saradnje sa ovim opštinama i građanima koji tu žive, gde je neophodno uskladiti različite sektorske politike s potrebama zaštite prirode, integrisati prirodnu i kulturnu baštinu sa ekonomskim i socijalnim razvojem.

Na promociji monografije ovog novog rezervata biosfere učestvovali su i pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović, predsednik Nacionalne komisije za saradnju sa UNESKO prof. dr Goran Milašinović i direktorica kancelarije Svetske organizacije za prirodu WWF Adria u Beogradu Duška Dimović.

Članovi autorskog tima monografije su detaljno govorili o prirodnim i kulturnim vrednostima Bačkog Podunavlja, Dejan Zagorac – urednik monografije, Marko Tucakov – koordinator za međ.saradnju PZZP, prof.dr Vladimir Stojanović, sa PMFa Departmana za geografiju turizam i hotelijerstvo i dr Slavica Vujović, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine. Zajednički zaključak je bio da je ovo tek početak rada na valorizaciji i promociji Rezervata biosfere „Bačko Podubavlje".

Promocija monografije je uveličana maestralnim muzičkim nastupom učenica Muzičke škole „Isidor Bajić" iz Novog Sada. Katarina Josifoska, je na violini izvela delo J. S. Bach: Žiga iz svite u d –molu (Kl. prof. Ivana Makevič) a Maša Dragaš je na violončelu izvela delo J. S. Bach: Preludijum iz svite u C duru (Kl. prof. Judit Niderholcer Josifoska).

Top of Page