Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  nedelja, 05 jun 2022
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  sreda, 08 jun 2022
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  petak, 17 jun 2022
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  sreda, 29 jun 2022
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Zaštićena područja predstavljaju prostore koji imaju izraženu geološku, biološku, ekosistemsku ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se aktom (dokumentom) o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjima od opšteg interesa.

U AP Vojvodini pod zaštitom se trenutno nalazi 138 zaštićenih prirodnih dobara, koja zauzimaju površinu od 148.599,6 ha odnosno 6,91 % ukupne površine Vojvodine.

 

Delovi geološkog i paleontološkog nasleđa, kao i biološka dokumenta koji imaju izuzetan naučni, obrazovni i kulturni značaj, mogu se štititi kao pokretna zaštićena prirodna dokumenta.

Pokretna zaštićena prirodna dokumenta mogu biti:

  • svi primerci holotipova, sintipova i genotipova fosila, kao i tipske vrste fosila;
  • svi pojedinačni minerali i/ili kristali  i mineralne druze na ležištu;
  • svi holotipovi i sintipovi fosila, tipske vrste fosila pojedinačnih minerala i kristala;
  • mikološke, botaničke i zoološke zbirke, kao i pojedinačni konzervirani preparati organskih vrsta, njihovi holotipovi i sintipovi.

Za svako prirodno dobro koje se stavlja pod zaštitu donosi se poseban akt kojim se proglašava zaštita toga dobra, utvrđuju mere i režimi njegove zaštite i određuje pravni subjekt koji će sprovoditi propisane režime zaštite tj. upravljač.

Režim zaštite jeste skup mera kojima se određuje način i stepen zaštite, korišćenja, uređenja i unapređenja zaštićenog prirodnog dobra. Izdvajanje režima zaštite vrši se na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potrebe primene aktivnih mera zaštite i mogućnosti selektivnog i ograničenog korišćenja prirodnih resursa.

Na zaštićenom području uspostavljaju se sledeći režimi zaštite:

  • I stepena,
  • II stepena i/ili
  • III stepena.

Režim zaštite I stepena - stroga zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa izvornim ili malo izmenjenim ekosistemima izuzetnog naučnog i praktičnog značaja, kojom se omogućavaju procesi prirodne sukcesije i očuvanje staništa i životnih zajednica u uslovima divljine.

Režim zaštite I stepena:
1) zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnju objekata;
2) ograničava radove i aktivnosti na naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa, kontrolisanu posetu u obrazovne, rekreativne i opštekulturne svrhe, kao i sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojava biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina, uz saglasnost Ministarstva.

Režim zaštite II stepena - aktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja i posebno vrednim predelima i objektima geonasleđa.
U II stepenu zaštite mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavljati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način.

Režim zaštite II stepena:
1) zabranjuje izgradnju industrijskih, metalurških i rudarskih objekata, asfaltnih baza, rafinerija nafte, kao i objekata za skladištenje i prodaju derivata nafte i tečnog naftnog gasa, termoelektrana i vetrogeneratora, luka i robno-trgovinskih centara, aerodroma, uslužnih skladišta, magacina i hladnjača, vikendica i drugih porodičnih objekata za odmor, eksploataciju mineralnih sirovina, treseta i materijala rečnih korita i jezera, preoravanje prirodnih travnjaka, privredni ribolov, unošenje invazivnih alohtonih vrsta, izgradnju objekata za reciklažu i spalјivanje otpada i obrazovanje deponija otpada;
2) ograničava regulaciju i pregrađivanje vodotoka, formiranje vodoakumulacija, melioracione i druge hidrotehničke radove, izgradnju hidroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na bio-gas, objekata turističkog smeštaja, ugostiteljstva, nautičkog turizma i turističke infrastrukture i uređenje javnih skijališta, izgradnju objekata saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, stambenih i ekonomskih objekata polјoprivrednih gazdinstava, tradicionalno korišćenje kamena, gline i drugog materijala za lokalne potrebe, izgradnju ribnjaka, objekata za konvencionalno gajenje domaćih životinja i divljači, ribolov, lov, sakuplјanje glјiva, divlјih bilјnih i životinjskih vrsta, gazdovanje šumama i šumskim zemlјištem, formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura, unošenje vrsta stranih za divlji biljni i životinjski svet regije u kojoj se nalazi zaštićeno područje i primenu hemijskih sredstava.

Režim zaštite III stepena - proaktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim i/ili izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonasleđa od naučnog i praktičnog značaja.
U III stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju.

Režim zaštite III stepena:
1) zabranjuje izgradnju rafinerija nafte i objekata hemijske industrije, metalurških i termoenergetskih objekata, skladišta nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, unošenje invazivnih alohtonih vrsta i obrazovanje deponija;
2) ograničava izgradnju drugih industrijskih i energetskih objekata, asfaltnih baza, objekata turističkog smeštaja i javnih skijališta, infrastrukturnih objekata, skladišta industrijske robe i građevinskog materijala, vikendica, eksploataciju i primarnu preradu mineralnih sirovina, obrazovanje objekata za upravlјanje otpadom, izgradnju naselja i širenje njihovih građevinskih područja, lov i ribolov, formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura, primenu hemijskih sredstava i druge radove i aktivnosti koji mogu imati značajan nepovolјan uticaj na prirodne i druge vrednosti zaštićenog područja.

Režimi zaštite i granice delova zaštićenog područja sa različitim režimima zaštite utvrđuju se aktom o proglašenju zaštićenog područja na osnovu studije zaštite. Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrednosti geonasleđa i predela tog zaštićenog područja. Vlada bliže propisuje režime zaštite, postupak i način njihovog određivanja i objekte, radove i aktivnosti koji su zabranjeni ili ograničeni.

U nacionalnom parku mogu se, u skladu sa posebnim zakonom, zabraniti radovi i aktivnosti koji su režimima zaštite iz ovog člana ograničeni.

Zaštita prirode je niz mera i aktivnosti usredsređenih na sprečavanje oštećenja prirode, prirodnih vrednosti i prirodne ravnoteže. Ova oštećenja najčešće su posledica ljudske aktivnosti usled neusaglašenosti društvenog razvoja i raspoloživih prirodnih resursa.

Zakonom o zaštiti prirode uređuje se zaštita i očuvanje prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti kao dela životne sredine. Pod pojmom prirode u ovom kontekstu podrazumeva se jedinstvo geosfere i biosfere, izloženo atmosferskim promenama i različitim uticajima kao i prirodna dobra i prirodne vrednosti koje se iskazuju biološkom, geološkom i predeonom raznovrsnošću.

Zaštićena prirodna dobra su zaštićena područja, zaštićene vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta. Proglašavanjem zaštićeni prirodnih dobara direktno se štiti prostor i stvaraju se osnovni preduslovi za očuvanje prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti sa jedne strane, dok se sa druge strane stvaraju uslovi i za očuvanje pokretnih prirodnih dokumenata koji imaju izuzetan naučni, obrazovni i kulturni značaj (zaštićeni herbarijumi, zbirke leptira, muzejski eksponati i sl.). Zaštićena prirodna dobra su jedna od najvažnijih zaostavština koje čovečanstvo može ostaviti budućim generacijama.

Programe i izveštaje rada PZZP možete pronaći ovde Dokumenta PZZP

Izdavanje rešenja o uslovima zaštite prirode

Korišćenje prostora, prirodnih resursa, i područja zaštićenih prirodnih dobara regulisano je, između ostalog, određivanjem uslova pod kojima se to korišćenje može odvijati. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, na osnovu podnetog zahteva, izdaje akt o uslovima zaštite prirode u vidu rešenja.

Uslovi Zavoda pribavljaju se prilikom izrade osnova i programa upravljanja i korišćenja prirodnih resursa, prostorno-planske kao i projektno-tehničke dokumentacije, odnosno kada nosilac projekta (pravno i fizičko lice) koristi prirodne resurse, obavlja građevinske i druge radove, aktivnosti i intervencije koje mogu imati negativan uticaj na prirodu, posebno na stanje biodiverziteta zaštićenih područja, staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, kao i druge elemente nacionalne ekološke mreže Republike Srbije.

Ukoliko podnosilac zahteva u roku od dve godine od dobijanja rešenja o uslovima zaštite prirode ne otpočne radove i aktivnosti na koje se rešenje odnosi, dužan je da pribavi novi akt. Protiv rešenja Zavoda može se izjaviti žalba Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.

Zahtev za izdavanje rešenja o uslovima zaštite prirode obavezno sadrži:

  • tačan naziv pravnog lica koje podnosi zahtev, njegova adresa i poreski identifikacioni broj (PIB), odnosno ime i prezime, kao i kontakt telefon i mail;
  • podatke o vrsti radova i nosiocu izrade dokumenta, odnosno investitoru;
  • podatke o lokaciji i prostornom obuhvatu sa odgovarajućim kartografskim i drugim grafičkim prilozima, a za projekte i sa kopijom katastarskog plana;
  • kratak opis ciljeva zbog kojih se dokument izrađuje, nameravanih aktivnosti u okviru realizacije i očekivanih rezultata (izvod iz tehničke dokumentacije), a za projekat idejno rešenje;
  • potvrdu o plaćanju Republičke administrativne takse u skladu sa odredbama Zakona o republičkim administrativnim taksama (detalji u dole navedenom dokumentu o plaćanju RAT), odnosno potvrdu o plaćanju naknade u skladu sa dole navedenim Pravilnikom.
  • obaveštenje lica (pravnog ili fizičkog) koje će snositi (platiti) troškove Takse za izdavanje akta o uslovima zaštite prirode koje Pokrajinski zavod za zaštitu prirode naplaćuje shodno Pravilniku. U slučaju da podnosilac zahteva za uslove zaštite prirode nije lice koje će iste platiti, potrebno je da se navede taćan naziv pravnog lica (ili ime i prezime fizičkog lica), tačna adresa, poreski identifikacioni broj (PIB) ili jedinstveni matični broj ukoliko će uslove platiti fizičko lice, kao i kontakt telefon i mail;
  • ukoliko se adresa dostave pošte razlikuje od adrese registracije (ili iz lične karte) potrebno je napisati i adresu dostave pošte.

 Više informacija na:

https://pzzp.rs/postupak-za-zahteve.html

Top of Page