pon | uto | sre | čet | pet | sub | ned |
---|---|---|---|---|---|---|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
Nema slike Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum : nedelja, 05 jun 2022
| ||
6
|
7
|
8
Nema slike Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum : sreda, 08 jun 2022
|
9
|
10
|
11
|
12
|
13
|
14
|
15
|
16
|
18
|
19
| |
20
|
21
|
22
|
23
|
24
|
25
|
26
|
27
|
28
|
29
Nema slike Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum : sreda, 29 jun 2022
|
30
|
Zaštićena područja predstavljaju prostore koji imaju izraženu geološku, biološku, ekosistemsku ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se aktom (dokumentom) o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjima od opšteg interesa.
U AP Vojvodini pod zaštitom se trenutno nalazi 138 zaštićenih prirodnih dobara, koja zauzimaju površinu od 148.599,6 ha odnosno 6,91 % ukupne površine Vojvodine.
Delovi geološkog i paleontološkog nasleđa, kao i biološka dokumenta koji imaju izuzetan naučni, obrazovni i kulturni značaj, mogu se štititi kao pokretna zaštićena prirodna dokumenta.
Za svako prirodno dobro koje se stavlja pod zaštitu donosi se poseban akt kojim se proglašava zaštita toga dobra, utvrđuju mere i režimi njegove zaštite i određuje pravni subjekt koji će sprovoditi propisane režime zaštite tj. upravljač.
Režim zaštite jeste skup mera kojima se određuje način i stepen zaštite, korišćenja, uređenja i unapređenja zaštićenog prirodnog dobra. Izdvajanje režima zaštite vrši se na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potrebe primene aktivnih mera zaštite i mogućnosti selektivnog i ograničenog korišćenja prirodnih resursa.
Režim zaštite I stepena - stroga zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa izvornim ili malo izmenjenim ekosistemima izuzetnog naučnog i praktičnog značaja, kojom se omogućavaju procesi prirodne sukcesije i očuvanje staništa i životnih zajednica u uslovima divljine.
Režim zaštite I stepena:
1) zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnju objekata;
2) ograničava radove i aktivnosti na naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa, kontrolisanu posetu u obrazovne, rekreativne i opštekulturne svrhe, kao i sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojava biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina, uz saglasnost Ministarstva.
Režim zaštite II stepena - aktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja i posebno vrednim predelima i objektima geonasleđa.
U II stepenu zaštite mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavljati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način.
Režim zaštite II stepena:
1) zabranjuje izgradnju industrijskih, metalurških i rudarskih objekata, asfaltnih baza, rafinerija nafte, kao i objekata za skladištenje i prodaju derivata nafte i tečnog naftnog gasa, termoelektrana i vetrogeneratora, luka i robno-trgovinskih centara, aerodroma, uslužnih skladišta, magacina i hladnjača, vikendica i drugih porodičnih objekata za odmor, eksploataciju mineralnih sirovina, treseta i materijala rečnih korita i jezera, preoravanje prirodnih travnjaka, privredni ribolov, unošenje invazivnih alohtonih vrsta, izgradnju objekata za reciklažu i spalјivanje otpada i obrazovanje deponija otpada;
2) ograničava regulaciju i pregrađivanje vodotoka, formiranje vodoakumulacija, melioracione i druge hidrotehničke radove, izgradnju hidroelektrana, solarnih elektrana i elektrana na bio-gas, objekata turističkog smeštaja, ugostiteljstva, nautičkog turizma i turističke infrastrukture i uređenje javnih skijališta, izgradnju objekata saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, stambenih i ekonomskih objekata polјoprivrednih gazdinstava, tradicionalno korišćenje kamena, gline i drugog materijala za lokalne potrebe, izgradnju ribnjaka, objekata za konvencionalno gajenje domaćih životinja i divljači, ribolov, lov, sakuplјanje glјiva, divlјih bilјnih i životinjskih vrsta, gazdovanje šumama i šumskim zemlјištem, formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura, unošenje vrsta stranih za divlji biljni i životinjski svet regije u kojoj se nalazi zaštićeno područje i primenu hemijskih sredstava.
Režim zaštite III stepena - proaktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim i/ili izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonasleđa od naučnog i praktičnog značaja.
U III stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju.
Režim zaštite III stepena:
1) zabranjuje izgradnju rafinerija nafte i objekata hemijske industrije, metalurških i termoenergetskih objekata, skladišta nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, unošenje invazivnih alohtonih vrsta i obrazovanje deponija;
2) ograničava izgradnju drugih industrijskih i energetskih objekata, asfaltnih baza, objekata turističkog smeštaja i javnih skijališta, infrastrukturnih objekata, skladišta industrijske robe i građevinskog materijala, vikendica, eksploataciju i primarnu preradu mineralnih sirovina, obrazovanje objekata za upravlјanje otpadom, izgradnju naselja i širenje njihovih građevinskih područja, lov i ribolov, formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura, primenu hemijskih sredstava i druge radove i aktivnosti koji mogu imati značajan nepovolјan uticaj na prirodne i druge vrednosti zaštićenog područja.
Režimi zaštite i granice delova zaštićenog područja sa različitim režimima zaštite utvrđuju se aktom o proglašenju zaštićenog područja na osnovu studije zaštite. Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrednosti geonasleđa i predela tog zaštićenog područja. Vlada bliže propisuje režime zaštite, postupak i način njihovog određivanja i objekte, radove i aktivnosti koji su zabranjeni ili ograničeni.
U nacionalnom parku mogu se, u skladu sa posebnim zakonom, zabraniti radovi i aktivnosti koji su režimima zaštite iz ovog člana ograničeni.
Zaštita prirode je niz mera i aktivnosti usredsređenih na sprečavanje oštećenja prirode, prirodnih vrednosti i prirodne ravnoteže. Ova oštećenja najčešće su posledica ljudske aktivnosti usled neusaglašenosti društvenog razvoja i raspoloživih prirodnih resursa.
Zakonom o zaštiti prirode uređuje se zaštita i očuvanje prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti kao dela životne sredine. Pod pojmom prirode u ovom kontekstu podrazumeva se jedinstvo geosfere i biosfere, izloženo atmosferskim promenama i različitim uticajima kao i prirodna dobra i prirodne vrednosti koje se iskazuju biološkom, geološkom i predeonom raznovrsnošću.
Zaštićena prirodna dobra su zaštićena područja, zaštićene vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta. Proglašavanjem zaštićeni prirodnih dobara direktno se štiti prostor i stvaraju se osnovni preduslovi za očuvanje prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti sa jedne strane, dok se sa druge strane stvaraju uslovi i za očuvanje pokretnih prirodnih dokumenata koji imaju izuzetan naučni, obrazovni i kulturni značaj (zaštićeni herbarijumi, zbirke leptira, muzejski eksponati i sl.). Zaštićena prirodna dobra su jedna od najvažnijih zaostavština koje čovečanstvo može ostaviti budućim generacijama.
Programe i izveštaje rada PZZP možete pronaći ovde Dokumenta PZZP
Korišćenje prostora, prirodnih resursa, i područja zaštićenih prirodnih dobara regulisano je, između ostalog, određivanjem uslova pod kojima se to korišćenje može odvijati. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, na osnovu podnetog zahteva, izdaje akt o uslovima zaštite prirode u vidu rešenja.
Uslovi Zavoda pribavljaju se prilikom izrade osnova i programa upravljanja i korišćenja prirodnih resursa, prostorno-planske kao i projektno-tehničke dokumentacije, odnosno kada nosilac projekta (pravno i fizičko lice) koristi prirodne resurse, obavlja građevinske i druge radove, aktivnosti i intervencije koje mogu imati negativan uticaj na prirodu, posebno na stanje biodiverziteta zaštićenih područja, staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, kao i druge elemente nacionalne ekološke mreže Republike Srbije.
Ukoliko podnosilac zahteva u roku od dve godine od dobijanja rešenja o uslovima zaštite prirode ne otpočne radove i aktivnosti na koje se rešenje odnosi, dužan je da pribavi novi akt. Protiv rešenja Zavoda može se izjaviti žalba Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.
Zahtev za izdavanje rešenja o uslovima zaštite prirode obavezno sadrži:
Više informacija na:
https://pzzp.rs/postupak-za-zahteve.html