Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Juli 2023
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Nema slike
Od 1990. godine, vlade širom sveta, u saradnji sa Populacionim fondom UN (UNFPA), obeležavaju Svetski dan stanovništva nizom aktivnosti, u skladu sa aktuelnom temom i trenutnim potrebama, kako bi unapredili razvojne strategije.
Datum :  utorak, 11 jul 2023
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Na osnovu člana 43. stav 3. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RSˮ, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 –US, 72/12, 7/14 – US, 44/14 i 30/18 – dr. zakon), na predlog Generalnog sekretarijata Vlade, Vlada donosi zaključak који je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 35/2020 od 18.3.2020. godine.

REČNIK POJMOVA:

- aktivnost u prirodi je svako privremeno ili trajno delovanje čoveka na prirodu koje može

narušiti prirodnu ravnotežu, ako to delovanje nije u cilju zaštite i očuvanja prirode;

- biološka raznovrsnost (biodiverzitet) jeste sveukupnost gena, vrsta i ekosistema na Zemlji ili nekom jasno određenom području;

- geološka raznovrsnost (geodiverzitet) jeste skup geoloških formacija i struktura, pojava i oblika geološke građe i geomorfoloških karakteristika različitog sastava i načina postanka i raznovrsnih paleoekosistema menjanih u prostoru pod uticajima unutrašnjih i spoljašnjih geodinamičkih činilaca tokom geološkog vremena;

- geonasleđe su sve geološke, geomorfološke, pedološke i posebne arheološke vrednosti nastale tokom formiranja litosfere, njenog morfološkog uobličavanja i međuzavisnosti prirode i ljudskih kultura, koje predstavljaju ukupnu geološku raznovrsnost i imaju naučni značaj za proučavanje razvoja Zemlje;

- genski fond je ukupan broj gena ili količina genetske informacije koju poseduju svi članovi populacije seksualno reproduktivnih organizama;

- divlja vrsta je vrsta iz prirode koja nije bila pod uticajem čoveka i nema posledica nastalih ukrštanjem i/ili selekcijom ili uzgojnim aktivnostima;

- ekosistem (biogeocenoza) jeste strukturno, funkcionalno i dinamički složen i jedinstven ekološki sistem u kome se međusobno prožimaju uticaji biotopa i biocenoze (abiogena i biogena);

- endemična vrsta je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno jasno definisano geografsko područje;

- životna zajednica (biocenoza) jeste skup svih populacija koje žive zajedno na istom staništu (biotopu) koje grade funkcionalne zajednice;

- zaštićene vrste su organske vrste koje su zaštićene zakonom;

- indikatorska vrsta je vrsta osetljiva na promene uslova u životnoj sredini koja se zbog toga može koristiti za procenu opšteg stanja prirode i životne sredine;

- introdukcija je namerno ili nenamerno unošenje vrste na teritoriju i u ekosisteme u kojima do tada nije živela;

- iščezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je i poslednji primerak iščezao;

- iščezla vrsta u prirodi je ona vrsta koje više nema u prirodi ali se jedinke mogu naći u zoološkim vrtovima, botaničkim baštama i drugim mestima, a koje se mogu ex situ metodama uzgajati za potrebe reintrodukcije;

- kišobran vrste su vrste čijom zaštitom ujedno štitimo i veći broj drugih vrsta na istom staništu, a koje su manje poznate ili ih je teško štititi na drugi način;

- ključne vrste su one vrste čije prisustvo ili odsustvo ima suštinski efekat na ostatak biocenoze (ekosistema);

- krajnje ugrožena vrsta je vrsta suočena sa najvišom verovatnoćom iščezavanja u prirodi

u neposrednoj budućnosti, što se utvrđuje u skladu sa međunarodno prihvaćenim kriterijumima;

- kristal je svaki mineral koji ima pravilnu unutrašnju građu i pravilan spoljašnji oblik i ogleda se u geometrijski pravilnim, glatkim i sjajnim površima i/ili pljosnima;

- lektotip je primerak iz tipske serije koji predstavlja duplikat holotipa, a sakupljen je kad i holotip;

- minerali su samorodni homogeni hemijski elementi ili jedinjenja u vidu kristalizovane ili amorfne materije, određene strukture, oblika i sastava, koji nisu mineralne sirovine;

- paratip je primerak vrste koji je određen pre opisivanja nominalne vrste;

- pokretna zaštićena prirodna dokumenta su delovi geološkog, paleontološkog i biološkog nasleđa koji imaju izuzetan naučni i obrazovni značaj;

- populacija je prostorno i vremenski integrisana grupa jedinki iste vrste koja raspolaže zajedničkim skupom naslednih faktora, naseljava određeni prostor, pripada određenom ekosistemu, a u okviru koje su jedinke međusobno povezane prvenstveno odnosima reprodukcije;

- predeo je određena teritorija čiji karakter predstavlja specifičan spoj prirodnih i stvorenih vrednosti karakterističnih za dati region;

- predeona raznovrsnost je strukturiranost prostora nastala u interakciji (međudejstvu) prirodnih i/ili stvorenih predeonih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, hidroloških, kulturno-istorijskih i socioloških obeležja;

- priroda predstavlja jedinstvo geosfere i biosfere, izloženo atmosferskim promenama i različitim uticajima i obuhvata prirodna dobra i prirodne vrednosti koje se iskazuju biološkom, geološkom i predeonom raznovrsnošću;

- prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geološke, hidrološke i biološke vrednosti koji se, direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencijalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu;

- ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suočava s visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budućnosti;

- režim zaštite jeste skup mera i uslova kojima se određuje način i stepen zaštite, korišćenja, uređenja i unapređenja zaštićenog prirodnog dobra;

- reintrodukcija je metod zaštite i očuvanja biološke raznovrsnosti veštačkim vraćanjem vrste na nekadašnja staništa sa kojih je iščezla ili na staništa na kojima je brojnost njene populacije drastično smanjena;

- reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prošlosti imala široko rasprostranjenje, a čiji je današnji areal (ostatak) sveden na prostorno male delove;

- sanacija prirode su mere koje se preduzimaju za zaustavljanje oštećenja prirode, poboljšanja stanja i funkcionalnosti;

- sintipovi fosila su svi primerci iz jedne serije za koju ne postoji holotip;

- stanište (biotop) jesu kopnena ili vodena područja koja se ističu svojim geografskim, abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo da su u potpunosti ekološka ili poluekološka;

- stanište vrste je okruženje određeno posebnim abiotičkim i biotičkim faktorima, u kome živi vrsta u bilo kojoj fazi svog biološkog ciklusa;

- stenoendemit je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na veoma malo područje, odnosno jedan lokalitet (planinski vrh, greben, klisura i slično);

- ugrožena vrsta jeste ona vrsta koja se suočava sa visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budućnosti što se utvrđuje u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim kriterijumima;

- unapređenje prirode je niz mera i aktivnosti koje su potrebne za obnavljanje prirodnih staništa i populacija kako bi se oni doveli u povoljno prirodno stanje, kao i niz aktivnosti na revitalizaciji i sanaciji prirodnih ekosistema i predela;

- fosili su ostaci, sačuvani u celini ili delovima, biljnih i životinjskih organizama koji su živeli u prošlosti, uključujući i tragove izumrlih organizama, a služe kao materijalni dokazi na osnovu kojih se pouzdano rekonstruiše geološka prošlost;

- holotip fosila je vrsta koja je određena i služi kao etalon za sve druge odredbe i taj jedan primerak se čuva u Prirodnjačkom muzeju;

- holotip je originalni primerak na osnovu koga je dat opis vrste i njeno ime;

- crvena knjiga je naučnostručna studija ugroženih divljih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti i faktorima ugrožavanja;

- crvena lista je spisak ugroženih divljih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti.

Međunarodne organizacije

Upravljači zaštićenih područja

Državne, naučne i stručne institucije

Ekološke organizacije i udruženja građana

Međunarodne konvencije koje je ratifikovala Republika Srbija, značajne za zaštitu prirode:

  • Uredba o ratifikaciji Međunarodne konvencije za zaštitu bilja („Službeni list FNRJ - Međunarodni ugovori“, br. 7/55);
  • Zakon o ratifikaciji Međunarodne konvencije za zaštitu ptica („Službeni list SFRJ", br. 6/73);
  • Uredba o ratifikaciji Konvencije o močvarama koje su od međunarodnog značaja, posebno kao prebivalište ptica močvarica („Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori“, br. 9/77);
  • Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke Dunav("Službeni list SCG- Međunarodni ugovori", br. 4/2003);
  • Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije o zaštiti i održivom razvoju Karpata („Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovori“, br. 102/2007);
  • Konvencija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi („Službeni glasnik RS” - Međunarodni ugovori, broj 102/07);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja („Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovori“, br. 102/2007);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa („Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovori“, br. 102/2007);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori", br. 11/2001);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore („Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori", br. 11/01);
  • Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime, sa aneksima ("Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori", broj:  2/97);
  • Zakon o potvrđivanju Kjoto Protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promeni klime ("Službeni glasnik RS", br. 88/2007 i 38/2009);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu („Službeni glasnik RS  - Međunarodni ugovori“, br. 102/2007);
  • Zakon o ratifikaciji Protokola uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju vazduha na velike daljine o dugoričnom finansiranju Programa saradnje za praćenje i procenu prekograničnog prenosa zagađujućih materija u vazduhu na velike daljine u Evropi (EMEP) („Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori“, br. 2/87);
  • Montrealski protokol o supstancijama koje oštećuju ozonski omotač („Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori", br. 16/90 i „Službeni list Srbije i Crne Gore - Međunarodni ugovori“, br. 24/04);
  • Zakon o ratifikaciji Bečke konvencija o zaštiti ozonskog omotača, sa prilozima I i II („Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori", br. 1/90);
  • Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima ("Službeni list SFRJ"-Međunarodni ugovori, br.11/86);
  • Uredba o ratifikaciji Konvencije o zaštiti od opasnosti trovanja benzolom ("Službeni list SFRJ"-Međunarodni ugovori,br.16/76);
  • Zakon o ratifikaciji Konvencije o sprečavanju i kontroli profesionalnih rizika prouzrokovanih kancerodenim supstancama i agensima ("Službeni list SFRJ"-Međunarodni ugovori, br. 3/77);
  • Zakon o ratifikaciji Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine („Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori“, br. 8/74);
  • Zakon o potvrđivanju Evropske konvencije o predelu ("Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovori", br. 4/2011 od 27.5.2011. godine);

Pravna regulativa

Pitanje zaštite i očuvanja prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao i druga pitanja od značaja za očuvanje prirode uopšte, uređena su odredbama Zakona o zaštiti prirode („Sl. Glasnik“ RS“, br.36/09, 88/2010 i 91/2010), podzakonskim aktima (uredbe, naredbe, pravilnici, rešenja o zaštiti prirodnih dobara), kao i ratifikovanim međunarodnim ugovorima. U toku je harmonizacija pravnih propisa iz oblasti zaštite životne sredine i zaštite prirode sa propisima Evropske unije, kao što su Direktiva Saveta 92/43/EEZ od 21. maja 1992. godine (Službeni glasnik EU L 206. 22/7/1992 P. 0007-0050) o zaštiti staništa, Direktiva Saveta 79/409/EES od 2. aprila 1979. (Službeni glasnik L 103, 25.04.1979, str.0001-0018) o očuvanju divljih ptica, itd.

  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 - dr. zakon, 72/2009 - dr. zakon, 43/2011 - odluka US, 14/2016, 76/2018, 95/2018 - dr. zakon i 95/2018 - dr. zakon);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 30/2010, 93/2012, 101/2016, 95/2018 i 95/2018 - dr. zakon);
  • Preuzmite dokument:
    ("Službeni glasnik RS", br. 30/2010 od 7.10.2010. godine);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020 i 52/2021)
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015 - odluka US, 96/2015, 47/2017 - autentično tumačenje, 113/2017 - dr. zakon, 27/2018 - dr. zakon, 41/2018 - dr. zakon i 9/2020 - dr. zakon);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 80/92, 67/93 - dr. zakon i 95/2018 - dr. zakon);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 135/2004, 25/2015 i 109/2021);
  • Preuzmite dokument:
    ("Sl. glasnik RS", br. 145/2014, 95/2018 - dr. zakon i 40/2021);
Top of Page