Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2021
pon uto sre čet pet sub ned
1
Nema slike
Od 1. aprila 1966. godine, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode se brine o zaštiti i očuvanju prirode na prostoru Vojvodine , kao i o prirodnjačkim studisjkim zbirkama nasledenim od Poljoprivrednog arhiva. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode prestao je sa radom 1993. godine kada je na teritoriji Srbije formiran jedinstveni Zavod za zaštitu prirode Srbije u čijem sastavu je Pokrajinski zavod funkcionisao kao radna jedinica u Novom Sadu. Stvaranjem zakonske osnove u Zakonu o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“ br. 36/09), od RJ u Novom Sadu, osnovan je Odlukom Skupštine AP Vojvodine 16. februara 2010. godine, a sa radom zapoceo 1. aprila 2010. godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Datum :  četvrtak, 01 april 2021
2
3
4
5
6
7
Nema slike
Svetski dan zdravlјa (engl. World Health Day) obeležava se širom sveta 7. aprila svake godine pod pokrovitelјstvom Svetske zdravstvene organizacije. Odluka da se ovaj dan obeležava kao Svetski dan zdravlјa donesena je na 1. skupštini ove organizacije, održanoj od 24. juna do 24. jula 1948. godine u Ženevi, pošto je 7. aprila iste godine odluka o konstituisanju SZO zvanično stupila na snagu nakon što je i poslednja država članica UN ratifikovala ovu odluku.
Datum :  sreda, 07 april 2021
8
9
10
11
Nema slike
U Srbiji se 11-tog aprila obeležava Dan zaštite prirode koji je prilika da se ukaže ne samo na značaj očuvane prirode za opstanak živog sveta i kvalitet životne sredine i življenja ljudi, već i značaj upravljanja zaštićenim područjima. Dan zaštite prirode, ustanovlјen 2009. godine Zakonom o zaštiti prirode obeležava se sa cilјem da se najšira javnost podseti na ulogu i značaj zaštite nacionalne prirodne baštine.
Datum :  nedelja, 11 april 2021
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta. Ovaj praznik ima za cilј da poveća svest lјudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njih angažuje što šira javnost.
Datum :  četvrtak, 22 april 2021
23
24
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Zavod za zaštitu prirode Srbije je stručna ustanova koja obavlјa delatnost zaštite i unapređenja prirodne baštine Srbije, osnovana 30. aprila 1948. godine kao Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije.
Datum :  petak, 30 april 2021
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

COOP MDD

Reka Elba – primer usklađene zaštite od poplava i zaštite prirode i za Dunavski sliv

Havelberg, Desau, Nemačka – Prošle nedelje (od 29. maja do 1. juna), partneri na projektu "coop MDD", koji je finansiran od strane Evropske unije kroz Prekogranični Dunavski program – Intereg 2014-2020, posetili su Rezervat biosfere „Srednji deo doline Elbe" u Nemačkoj. Ovaj rezervat biosfere poznat je u Evropi i svetu po obimnim projektima restauracije staništa, zajedničkog razvijanja turističke destinacije kroz prepoznatljiv brend i po uspešnom uključivanju i povezivanju lokalnih turističkih ponuda i zaštićenog područja ovog regiona. Elba (Laba) je jedna od najvećih srednjeevropskih reka. Teče od Krkonoša, na granici Češke i Poljske, praveći široki luk preko Bohemije i ulazeći u istočnu Nemačku, da bi se ulila u Severnog more. Uz pomoć UNESCO Rezervata biosfere i zajedničkih napora nacionalnih i regionalnih vlada, nevladinih organizacija i kompanija, kroz dugoročne projekte oživljavanja vlažnih staništa, ova reka i njene pritoke, prethodno strogo kanalisane, ponovo su oživele. Stvoren je brend u vidu zajedničke turističke destinacije, kao i mreža ponudama domaćih proizvoda i usluga koji su obogatili turizam čitavog regiona.

„Na radost lokalnih pecaroša, riblji fond je značajno povećan nakon proglašenja rezervata biosfere. Broj turista se takođe značajno povećao zahvaljujući formiranju brenda – zajedničke turističke destinacije, a lokalno preduzetništvo je napredovalo zahvaljujući potražnji turista za restoranima, hotelima, kampovima i ostalim uslugama. Pomenuto je uticalo na povećanje podrške lokalnog stanovništva za buduće projekte zaštite prirode, što predstavlja osnovu za održivi razvoj", kaže Magdalena Vagner, koordinator projekta "coop MDD" iz WWF-a.

Predstavnici stručnih institucija iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, u kojima se planira uspostavljanje Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav" naučili su na jasnim primerima da je maksimalno uključivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada i ostalih institucija od ključne važnosti za Rezervat biosfere, barem isto toliko koliko i obezbeđivanje velikih kapitalnih investicija poput infrastrukture u turizmu (biciklističke staze, informativni i edukativni centri).

Matrko Tucakov, koji upravlja projektom "coop MDD" ispred Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, navodi da su obimni i skupi projekti restauracije staništa na Elbi usledili nakon razornih poplava 2002. godine, kada je celu istočnu Nemačku zadesila „stogodišnja voda". „Slike razaranja naselja i infrastrukture, na koje Nemačka nije navikla, doprinele su odlučnom i brzom rešavanju nagomilanih problema nastalih prethodnim uređivanjima i kanalisanjima ove moćne vode. Praktično su vlade pet nemačkih pokrajina u dolini Elbe rešile da urade sve da se poplave tih razmera više ne dese. Jedno od rešenja bilo je proširivanje poplavnih područja izmeštanjem nasipa za odbranu od poplava na područja daleko od rečnih korita, kako bi se formirale retencije za zadržavanje poplavnih voda. Ceo scenario neodoljivo podseća na Dunavski sliv, iz čega zaključujemo da moramo primeniti i slična rešenja. Cena takvih rešenja sigurno je manja od posledica koje poplave mogu da nanesu", kaže Tucakov.

KRAJ

Za više informacija o projektu coop MDD sufinansiranom iz fondova Evropske unije (ERDF, IPA) posetite http://www.interreg-danube.eu/coop-mdd
Kontakt: Marko Tucakov, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, tel. 064/8500709, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

O "coop MDD" projektu

"coop MDD" ima za cilj da ujednači prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja i da podigne svest o značaju jedinstvenog prirodnog dobra jedinog budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere između 5 zemalja. U zaštićenim područjima kao i u područjima NATURA 2000 u okviru ovog rerervazta biosfere postoje različite prakse upravljanja zaštićenim područjima, jer nadležne institucije i upravljači nemaju mnogo mogućnosti za česte kontakte i razmenu iskustava. Zato "coop MDD" spaja nadležne institucije i upravljače zaštićenih područja da formiraju dugoročnu prekograničnu saradnju za zajedničku restauraciju i upravljanje TBR MDD. 8 škola na rekama će biti formirano duž TBR MDD kako bi podržali edukaciju o zaštiti prirode i ponudili novo iskustvo deci ali i kako bi podigli svest o razumevanju potreba da se zaštite prirodne vrednosti „Amazona Evrope". Dodatno, biće organizovano nekoliko događaja u svih 5 država koje su uključene u TBR MDD.

Web: http://www.interreg-danube.eu/coop-mdd

sreda, 22 mart 2017 15:54

COOP MDD projekat

Dvoipogodišnji projekt „coop MDD“ sufinansira Evropska Unija putem programa Interreg Danube Transnational IPA. Cilj projekta je uskladiti prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja koje se nalaze u pet zemalja (Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija i Hrvatska) kako bi se osigurala ekološka celovitost budućeg jedinstvenog UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, izuzetnog evropskog rečnog predela takođe poznatog kao “Evropski Amazon“.

Protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, područje uz donje tokove Drave, Mure i Dunava čini 700 kilometara dug „zeleni pojas“ koji povezuje gotovo milion hektara dragocenog prirodnog i kulturnog miljea u jedan od najvažnijih ekoloških koridora u Evropi. Gotovo 25 godina nevladine organizacije i državne institucije rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja, a sada se preduzimaju završni koraci, te je u svim zemljama u toku ili je već završen proces službene nominacije za proglašenje rezervata biosfere.

Zdravi i dinamični rečni ekosistemi pružaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo, mogućnosti za održiv život i privređivanje, uz korišećenje resursa kao što su čista voda, riba i drvo, te u prirodnom okruženju koji pruža osnovu za turizam i rekreaciju. Osim toga, prirodna poplavna područja uz reke štite stanovništvo i naselja ublažavajući negativne efekte visokih voda toom poplava. Kako bi se održivo upravljalo ovim prekograničnim dobrom, za koje su vezani i ljudi a i ugrožene vrste koje u njemu žive (orao belorepan, crna roda i mnoge druge), zaštićena područja trebaju uskladiti prakse upravljanja kojima će osigurati ekološku celovitost i transnacionalnu povezanost ekosistema.

Važan deo uspeha rezervata biosfere biće prepoznavanje i aktiviranje lokalnog stanovništva koje živi duž ove tri reke u upravljanju „njihovog“ rezervata biosfere i osiguravanju njihove podrške za održivi razvoj regije. U tu svrhu će se duž rezervata „Mura-Drava-Dunav“ uspostaviti mreža od osam „Škola na reci“, koje će ponuditi podršku ekološkoj edukaciji školske dece i lokalnog stanovništva kroz inovativne sadržaje i iskustva te takođe podstaći razumevanje važnosti zaštite prirodnih vrednosti „Evropskog Amazona“.

Partneri u projektu iz Srbije su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i JP „Vojvodinašume“, a projekt podržava i Gradska uprava Grada Sombora.

Za više informacija o projektu posetite internet stranicu projekta:
http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/coop-mdd

Top of Page