Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2023
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  ponedeljak, 05 jun 2023
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  četvrtak, 08 jun 2023
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  subota, 17 jun 2023
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  četvrtak, 29 jun 2023
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

petak, 11 jun 2021 00:00

FILM: PLAVO-ZELENI SVET REKE SAVE

Reka Sava je jedna od najočuvanijih nizijskih reka u Evropi. Zaštićeno je čak 64% njenog toka i plavnih nizija, tako da predstavlja evropsko središte biodiverziteta.

Ovo izuzetno područje je ugroženo širenjem invanzivnih stranih biljaka. Invanzivne strane vrste su drugi glavni uzrok gubitka biodiverziteta u svetu, a nanose i veliku štetu ekonomiji i zdravlju ljudi.

Film Plavo-zeleni svet reke Save prikazuje skrivene lepote reke Save i okolnih područja i aktivnosti uklanjanja invanzivnih stranih vrsta.

Autor: Goran Šafarek
Produkcija: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije
Za producenta: dr sc Tatjana Masten Milek, direktor
Saradnici na filmu: EuroNatur Fondacija, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova „Park prirode Lonjsko polje“, Javno preduzeće Nacionalni park „Una“, Centar za zaštitu životne sredine, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Javno preduzeće „Vojvodinašume“, Pokret gorana Sremska Mitrovica

SavaTIES je regionalni projekat koji se realizuje u sve četiri države kroz koje protiče reka Sava: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Projekat je deo Programa transnacionalne saradnje INTERREG V-B Dunav (INTERRG DTP), a finansira se iz fondova Evropske unije (ERDF, IPA). Projekat je započeo 1. juna 2018. na Dan reke Save i traje tri godine.

Glavni ciljevi projekta su:

  • pronaći efikasno rešenje za trajno iskorenjivanje invazivnih stranih vrsta
  • smanjiti fragmentaciju staništa i
  • poboljšati povezanost transnacionalnog ekološkog koridora.
petak, 14 maj 2021 00:00

Edukacija učenika osnovnih škola

14.05.2021.

U okviru projekta „Preserving Sava River Basin Habitats through Transnational Management of Invansive Alien Species" – Sava TIES, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je dana 12.05. i 13.05.2021. godine sproveo edukaciju u osnovnim školama: „Dušan Vuksanović" u Ašanji i „Filip Višnjić" u Višnjićevu, u cilju podizanja svesti o značaju suzbijanja invazivnih stranih vrsta.

U okviru posete, đacima petog i šestog razreda, održana je prezentacija o značaju posavskih šuma i radionica na temu invazivnih stranih vrsta.

     
petak, 28 maj 2021 14:56

Završetak projekta Sava TIES

27.05.2021.

U okviru projekta „Očuvanje staništa sliva reke Save kroz međunarodno upravljanje invanzivnim vrstama" (Preserving Sava River Basin Habitats through Transnational Management of Invansive Alien Species) – Sava TIES, održan je promotivni skup 26. maja 2021. godine, u prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Projekat je deo programa Dunavske transnacionalne saradnje INTERREG V-B (INTERREG DTP) , koji ima za cilј pronalaženje efikasnog rešenja za upravlјanje invazivnim stranim vrstama, smanjenje fragmentacije staništa i pobolјšanje povezanosti transnacionalnih ekoloških koridora reke Save sa pritokama. Uspešna kontrola invazivnih vrsta se zasniva na međusektorskoj saradnji i jačanju mreže SavaParks.

Na skupu su članovi projektnog tima predstavili projekt Sava TIES, rezultate i buduće perspektive. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je koordinator dva radna paketa:

· radni paket 4: Međunarodni pristup u upravljanju invanzivnim stranim vrstama;

· radni paket 5: Pilot područja za suzbijanje invanzivnih stranih vrsta.

U okviru radnog paketa 4, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je, zajedno sa spoljnim saradnicima, izradio protokol „Mapiranje i protokol upravljanja stranim invanzivnim vrstama" i studiju pod nazivom „Studija korišćenja zemljišta". Pored studija, projektni tim je vodio izradu mobilne aplikacije za kartiranje invazivnih vrsta u slivu reke Save (integrisanu u Evropsku mrežu izveštavanja o invazivnim vrstama - EASIN).

U okviru radnog paketa 5, projektni tim je izradio priručnik „Pregled najbolje prakse u upravljanju, kontroli i suzbijanju invanzivnih stranih vrsta". U saradnji sa partnerima i njihovim pilot područjima, projektni tim je izradio i „Zajednički izveštaj o rezultatima sa pilot područja i plan prenosa iskustava".

Kao rezultat sumiranja rezultat prikupljenjih na projektu, projektni tim Pokrajinskog zavod za zaštitu prirode je izradio studiju „Međusektorske smernice za zajedničko upravljanje, kontrolu i iskorenjivanje stranih invanzivnih vrsta".

U okviru projekta, za upravljače i korisnike zaštićenih područja održana je obuka o upravljanju invazivnim vrstama, kao i prilagođena edukacija u osnovnim školama u Posavini.

Skupu su prisustvovali brojni uvaženi gosti i predstavnici regionalni vlasti: javna preduzeća „Vode Vojvodine", „Srbijavode", „Nacionalni park Fruška gora", Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavod za urbanizam Vojvodine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Prirodnjački muzej, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, kao i dva partnera na projektu: Pokret gorana Sremska Mitrovica i JP „Vojvodinašume".

Posle predstavljanja projekta i njegovih rezultata, usledio je prigodan koktel.

Predstavljanje rezultata projekta vezanih za očuvanje biodiverziteta sliva reke Save, sprovedenih u pet država

14.05.2021.

Na završnoj online konferenciji Sava TIES projekta, održanoj 12. maja 2021. godine, predstavljeni su rezultati trogodišnje međunarodne saradnje za efektivno upravljanje invazivnim stranim vrstama u slivu reke Save. Organizatori konferencije su bili Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Javna ustanova Zeleni Prsten i EuroNatur fondacija iz Nemačke sa svojim partnerima iz mreže SavaParks.

Uvodne reči održali su Gabriel Švaderer, izvršni direktor Fondacije EuroNatur i Marija Kušmiš, direktorka Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje. „Pored klimatskih promena, gubitka staništa i direktne eksploatacije biljnih vrsta, invazivne strane vrste predstavljaju jednu od najvećih prijetnji biodiverzitetu", izjavila je Kušmiš. Kada je reč o očuvanju biodiverziteta na području reke Save, najopasnije invazivne strane vrste su bagremac, poreklom iz Severne Amerike, divlja balzamina, efikasno eliminisana malčiranjem, i Reynoutria japonica, vrsta unesena iz istočne Azije.

U ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (Hrvatska) govorio je Aljoša Duplić, šef Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, koji je naglasio značaj saradnje, svih koji su stvarali svoj kulturni identitet na obalama reke Save i suočavali se sa ovim izazovom. Takođe, gospodin Duplić je izrazio nadu da će se saradnja nastaviti kako bi se i dalje ublažavali negativni uticaji na životnu sredinu i kako bi se razvio zdrav suživot sa ovom rekom.

Na prvoj panel raspravi predstavljeni su partneri i pridruženi partneri projekta koji dolaze iz Nemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svi su doprineli uspehu prekogranične saradnje koja je bila od suštinskog značaja za brzo i uspešno rešavanje pitanja invanzivnih stranih vrsta. Takođe, prikazani su: koncept projekta, teorijsko i primenjeno znanje, sprovedena istraživanja i aktivnosti usmerene na komunikaciju. „Ljudi još uvek nisu svesni koliko je ozbiljna situacija i koliko štetnog uticaja imaju invazivne strane vrste. Kada se obraćamo javnosti u vezi ovog problema, trudimo se da iznesemo najintrigantnije činjenice i primere kako bi upoznali ljude s problemom", rekao je Luka Basrek iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

U nastavku konferencije govorilo se o rezultatima projekta, budućim saradnjama i ulozi nevladinih organizacija koje mogu uticati na donosioce odluka. „U nekoliko država postoji veliki broj nedostataka u smislu ranog upozoravanja koje je jako važno kada je reč o invazivnim stranim vrstama", rekla je Jana Kus iz Zavoda Symbiosis, iz Slovenije. Ona je naglasila da se u fazi ranog upozoravanja mogu ukloniti strane vrste i sprečiti njihovo dalje širenje.

Istraživači-naučnici Ana-Kristina Kardozo i Gustav Čomor bili su uključeni u projekat kao spoljni saradnici, a na konferenciji su naglasili važnost međunacionalne saradnje i prenosa znanja u svrhu iskorenjivanja invazivnih stranih vrsta na području sliva reke Save.

Na konferenciji je predstavljen i film autora Gorana Šafareka Plavozeleni svet reke Save. U filmu je prikazan problem invazivnih stranih vrsta, zatim je opisano nekoliko vrsta među kojima su bagremac i čičak i metode pomoću kojih ih je moguće ukloniti ili iskoreniti.

Sava TIES projekat je trajao protekle tri godine, s ciljem pronalaska efikasnog rešenja za trajno iskorenjavanje invazivnih stranih vrsta, odnosno organizama koji nisu u svom prirodnom okruženju, a koje je uneo čovek. Invazivne strane vrste negativno utiču na prirodna evropska staništa te je teško upravljati njihovim smanjenjem. Takođe, one utiču i na okolinu, zdravlje ljudi i ekonomiju, stvarajući velike gubitke. Tokom projekta, održavanjem radionica o metodama uklanjanja i iskorenjivanja invazivnih stranih vrsta, svi projektni partneri su usavršili načine tretiranja invanzivnih vrsta. Međusektorska i međunarodna saradnja doprinela je i boljem povezivanju međunacionalnog koridora. Ukupna vrednost ovog trogodišnjeg projekta je 1.604.137 evra.

   
utorak, 11 maj 2021 19:15

Film: Plavo-zeleni svet reke Save

Reka Sava je jedna od najočuvanijih nizijskih reka u Evropi. Zaštićeno je čak 64% njenog toka i plavnih nizija, tako da predstavlja evropsko središte biodiverziteta.

Ovo izuzetno područje je ugroženo širenjem invanzivnih stranih biljaka. Invanzivne strane vrste su drugi glavni uzrok gubitka biodiverziteta u svetu, a nanose i veliku štetu ekonomiji i zdravlju ljudi.

Film Plavo-zeleni svet reke Save prikazuje skrivene lepote reke Save i okolnih područja i aktivnosti uklanjanja invanzivnih stranih vrsta. Autor dokumentarnog filma je Goran Šafarek.

Pogledajte trejler dok čekate objavu celog filma. Objavu očekujte ove nedelje!

U okviru međunarodnog projekta „Sava TIES", koji je okupio 9 partnerskih organizacija i 12 pridruženih partnera sa prostora 5 država, na temu prekogranične saradnje na upravljanju invazivnim biljnim vrstama u slivu reke Save, iz prostorija Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode je održana „online" obuka za korisnike prirodnih resursa i upravljače zaštićenih područja.

Učesnici su tokom četvorosatnog predavanja informisani o glavnim putevima unosa i širenja invazivnih vrsta na globalnom nivou i na prostoru sliva reke Save, o uticaju na različite sektore i mogućim rešenjima, kao i o razvijenoj mobilnoj aplikaciji za kartiranje invazivnih vrsta.

Takođe su ukratko predstavljeni priručnici, tematske studije i drugi rezultati projekta koje su partneri realizovali zajedničkim radom tokom trogodišnje implementacije projekta.

Naglašen je značaj upotrebe mobilne aplikacije za kartiranje invazivnih vrsta koja je razvijena za potrebe realizacije projekta. Mobilna aplikacija je dostupna na više jezika uključujući srpski jezik, sa dodatnim katalogom od 32 najinvazivnije biljke na prostoru sliva reke Save, čije će kartiranje doprineti efikasnijem upravljanju invazivnih vrsta u prekograničnom kontekstu.

Mobilnu aplikaciju možete preuzeti sa linka:

https://play.google.com/store/apps/details?id=eu.europa.publications.mygeossias&hl=sr__%23Latn&gl=US

Aplikacija je napravljena sa akcentom na „citizen science", odnosno mogućnošću da svaki ljubitelj prirode, korisnik i čuvar zaštićenog područja mogu pomoću aplikacije fotografisati i prijaviti invazivnu vrstu i na taj način upozoriti upravljače zaštićenih područja u sopstvenoj i drugim evropskim zemljama o pojavi ili širenju invazivnih vrsta.

Učesnici su tokom diskusije i ankete postavili mnogo pitanja i dali predloge za unapređenje sektorskih politika i praktičnih radova u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi i drugim delatnostima.

Obuku su zajedno održali predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u saradnji sa predstavnicima partnerskih organizacija na Projektu: JP „Vojvodinašume" i Pokret gorana Sremska Mitrovica. Prezentaciju možete pogledati u atačmentu (PDF).

Pre kraja maja, partneri na projektu Sava TIES organizovaće onlajn obuke za zainteresovane strane na temu upravljanja invazivnim stranim vrstama u zemljama duž toka Save. Do sada su treninzi organizovani u Hrvatskoj (25.3.2021), Bosni i Hercegovini (7.4.2021) i Sloveniji (8.4.2021), dok će završni biti održan u maju u Srbiji (5.5.2021). Obuka je namenjena zaposlenima u firmama, institucijama i organizacijama čiji rad uključuje upravljanje prirodnim područjima ili resursima i koji se suočavaju sa izazovima upravljanja stranim vrstama. Odziv na do sada održane treninge bio je odličan, te je ukupan broj učesnika bio više od stotinu.

Invazivne strane vrste su jedan od najvećih ekoloških izazova. Globalna trgovina i kretanje ljudi doveli su mnoge nove vrste u nova okruženja. Neke od njih postaju invazivne - uspostavljaju stabilne populacije u novom okruženju, njihov broj im raste i šire se. Invazivne strane vrste imaju negativan uticaj na biodiverzitet i usluge ekosistema, dok neke vrste negativno utiču na ekonomiju i zdravlje ljudi.

Strane vrste su deo naše svakodnevne stvarnosti. Mnoge invazivne biljke su toliko raširene da nije lako prošetati uz potok, a da ne naiđete na neku od njih. Ovo bismo trebali shvatiti kao upozorenje o velikom invazivnom potencijalu nekih vrsta. Ovo znanje bismo trebali koristiti, zajedno sa boljim razumevanjem invazivnog procesa, kako bismo sprečili unošenje novih vrsta. Naši kapaciteti i resursi u vezi upravljanja stranim vrstama nikada neće biti dovoljni da se pozabavimo svima njima. Stoga, da bismo postigli najbolje moguće rezultate, moraćemo da naučimo mudro da biramo svoje bitke i sarađujemo sa svim sektorima - izjavila je Jana Kus Veenvliet iz Instituta „Simbioza", iz Slovenije.

Obuke su organizovali i sproveli zaposleni iz Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje i Javne ustanove Zeleni Prsten Zagrebačke županije u Hrvatskoj, Nacionalnog parka Una i Centra za okoliš u Bosni i Hercegovini i Javne ustanove Park prirode Ljubljansko barje u Sloveniji, uz podršku nezavisnog stručnjaka Jane Kus Veenvliet. Poslednji trening održaće partneri iz Srbije – Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Javno preduzeće „Vojvodinašume" i Pokret gorana iz Sremske Mitrovice. Učesnici ovih treninga bili su ili će biti informisani o nedavnom napretku u razumevanju procesa širenja, ishoda i upravljanja invazivnim vrstama. Predstavljeni su im rezultati projekta Sava TIES i mere za poboljšanje upravljanja invazivnim stranim biljkama u slivu reke Save. Učesnici su takođe razgovarali o problemima i mogućim rešenjima za upravljanje invazivnim stranim vrstama, koristeći specifične slučajeve poput: bagremca, vrsta iz roda Solidago, Reynoutria japonica, ciganskog perja i divlje balzamine. Trening je završen važnom porukom da strane vrste ne poznaju granice država i da je prekogranična i međusektorska saradnja presudna za njihovo efikasno upravljanje.

   

18.03.2021.

U rod Reynoutria spadaju višegodišnje zeljaste biljke, sa jakim rizomom. Iz ovih rizoma razvijaju se izdanci koji mogu biti visoki preko 3 m i debeli oko 4 cm. Stabla su uspravna, šuplja i bez lišća na dnu. Listovi su veliki, široki, izduženi i ovalni. Cvetovi su poređani u metlice duge od 8 do 12 cm. Jedna biljka može imati oko 200.000 cvetova. Koren prodire u dubinu od 1 do 2 m i širi se. Ovo je uobičajen opis za nekoliko taksona iz ove grupe, koji su izuzetno slični i na kojima se primenjuju vrlo slične metode uklanjanja. U ovaj rod spadaju: Reynoutria japonica Houtt., Reynoutria sachalinensis (F. S. Petrop.) Nakai i T. Mori i njihov spontani i plodni hibrid Reynoutria x bohemica Chrtek et Chrtkova. Reynoutria sachalinensis (F. S. Petrop.) Nakai i T. Mori raste do 5 m u visinu. Ove biljke potiču iz istočne Azije.

Biljke iz roda Reynoutria su u Evropu unesene kao ukrasne biljke u XIX veku. Pretpostavlja se da je samo jedna biljka unesena u Evropu. Ona se kasnije, vegetativnim razmnožavanjem, proširila u mnoge evropske zemlje. Ove biljke zauzimaju travnjake, vlažna i periodično plavljena područja, obale potoka i stajaćih voda, ivice čistina i puteva, urbana područja. Vrlo dobro uspevaju u područjima gde su korišćena đubriva bogata azotom. One nanose štetu ekonomiji, jer smanjuju pristupačnost područja, oticanje poplavnih voda, povećavaju troškove održavanja vodotokova, oštećuju infrastrukturu (npr. koren raste ispod puteva) itd.

Uticaj na živa bića:

Alelopatija - u zemlju oslobađaju supstance koje sprečavaju rast drugih biljaka, tako što utiču na mikroorganizme koji žive u zemljištu. Na ovaj način indirektno izazivaju izumiranje nekih autohtonih vrsta.

Kompeticija - pošto rano počinju da klijaju i vrlo brzo rastu, zasenjuju druge biljke, brže i bolje koriste hranljive sastojke iz tla. Ovo vremenom dovodi do potpunog sprečavanja klijanja i rasta svih ostalih biljnih vrsta.

Biljojedi - zabeleženo je da su se u Velikoj Britaniji ovce, krave, koze, konji i magarci hranili nadzemnim delovima biljaka.

Negativni uticaji na biodiverzitet:

Ove biljke čine gotovo homogene sastojine u kojima se neke druge vrste retko pojavljuju. One snažno sprečavaju prirodni proces zarastanja i obnavljanja, odnosno prirodno pošumljavanje i smanjuju diverzitet drugih biljaka, a time i životinja. Ove vrste stvaraju najveće probleme staništima u blizini vode.

Kako ih ukloniti?

Što se tiče potpunog uklanjanja, biljke iz ovog roda spadaju u najizazovnije invazivne strane vrste. Uklanjanje se može izvršiti mehanički i primenom herbicida. Mehaničke metode su: košenje, ispaša i iskopavanje biljka tokom 5 godina zajedno sa rizomom. Metode primene herbicida uključuju prskanje, nanošenje premaza, ubrizgavanje ili kombinaciju ovih metoda, ali se ne smeju primenjivati u blizini vodenih staništa i u zaštićenim područjima. Uklanjanje samo nadzemnih delova biljke ne daje rezultate. Naprotiv, uzrokuje izbijanje još više biljaka. Glavni problem je podzemna stabljika (rizom) zajedno sa korenom. Ovaj deo biljke skladišti veliku količinu energije, a bez uklanjanja rizoma biljka se ne može iskoreniti sa određenog područja.

Da li ste znali?

U vlažnim uslovima deo korena ili stabljike veličine samo 1 cm može izrastiti u novu biljku.

Top of Page