pon | uto | sre | čet | pet | sub | ned |
---|---|---|---|---|---|---|
1
Nema slike Od 1. aprila 1966. godine, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode se brine o zaštiti i očuvanju prirode na prostoru Vojvodine , kao i o prirodnjačkim studisjkim zbirkama nasledenim od Poljoprivrednog arhiva. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode prestao je sa radom 1993. godine kada je na teritoriji Srbije formiran jedinstveni Zavod za zaštitu prirode Srbije u čijem sastavu je Pokrajinski zavod funkcionisao kao radna jedinica u Novom Sadu. Stvaranjem zakonske osnove u Zakonu o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“ br. 36/09), od RJ u Novom Sadu, osnovan je Odlukom Skupštine AP Vojvodine 16. februara 2010. godine, a sa radom zapoceo 1. aprila 2010. godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Datum : petak, 01 april 2022
|
2
|
3
| ||||
4
|
5
|
6
|
7
Nema slike Svetski dan zdravlјa (engl. World Health Day) obeležava se širom sveta 7. aprila svake godine pod pokrovitelјstvom Svetske zdravstvene organizacije. Odluka da se ovaj dan obeležava kao Svetski dan zdravlјa donesena je na 1. skupštini ove organizacije, održanoj od 24. juna do 24. jula 1948. godine u Ženevi, pošto je 7. aprila iste godine odluka o konstituisanju SZO zvanično stupila na snagu nakon što je i poslednja država članica UN ratifikovala ovu odluku.
Datum : četvrtak, 07 april 2022
|
8
|
9
|
10
|
11
Nema slike U Srbiji se 11-tog aprila obeležava Dan zaštite prirode koji je prilika da se ukaže ne samo na značaj očuvane prirode za opstanak živog sveta i kvalitet životne sredine i življenja ljudi, već i značaj upravljanja zaštićenim područjima. Dan zaštite prirode, ustanovlјen 2009. godine Zakonom o zaštiti prirode obeležava se sa cilјem da se najšira javnost podseti na ulogu i značaj zaštite nacionalne prirodne baštine.
Datum : ponedeljak, 11 april 2022
|
12
|
13
|
14
|
15
|
16
|
17
|
18
|
19
|
20
|
21
|
22
Nema slike Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta. Ovaj praznik ima za cilј da poveća svest lјudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njih angažuje što šira javnost.
Datum : petak, 22 april 2022
|
23
|
24
|
25
|
26
|
27
|
28
|
29
|
30
Nema slike Zavod za zaštitu prirode Srbije je stručna ustanova koja obavlјa delatnost zaštite i unapređenja prirodne baštine Srbije, osnovana 30. aprila 1948. godine kao Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije.
Datum : subota, 30 april 2022
|
Cilj projekta
Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija službeno su predale nominaciju Unesku u aprilu 2020. godine sa ciljem uspostavljanja Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, prvog u takvom obimu na svetu Reke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju preko 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, te će budućim proglašenjem postati najveće zaštićeno rečno područje u Evropi.
Nakon uspešnog uspostavljanja saradnje upravljača zaštićenih područja u pet zemalja (kroz Intereg projekat coopMDD), projekat lifelineMDD u fokus stavlja poboljšanje povezanosti reka i biodiverziteta putem međusektorskog partnerstva, kao temelj za upravljanje budućim rezervatom biosfere. Projekat je započeo 7. jula 2020. godine.
Projekat coopMDD već je uspostavio saradnju između upravljača zaštićenih područja i prekograničnog upravljačkog programa budućeg Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, a projekat lifelineMDD direktna je nadogradnja te saradnje. Projekat lifelineMDD kroz međusektorsko partnerstvo u fokus stavlja saradnju i razmenu znanja svih aktera uključenih u upravljanje rekama – od univerziteta, organizacija civilnog sektora za zaštitu prirode, do predstavnika vlasti i lokalnih zajednica svih pet zemalja. Zajednički cilj je da se obnovom prirodne rečne dinamike poboljša povezanost reka i biodiverziteta budućeg, prvog u svetu Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u 5 država.
Fokus projekta
Razvoj strateškog i integrisanog pristupa ekološkoj revitalizaciji reka na području budućeg Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, a zasnovaće se na naučnom istraživanju populacija odabranih vrsta riba i ptica, kao i istraživanju protoka sedimenta i uticaja klimatskih promena. Dobijanjem i analizom takve baze podataka stvara se preduslov za identifikovanje neophodnih koraka kako bi se poboljšala povezanost rečnih koridora.
Međusektorska saradnja
Ekološka revitalizacija rečnog koridora na odabranim lokacijama imaće direktan i vidljiv pozitivan učinak na povezanost i dinamiku reka, kao i na stanje različitih tipova staništa u budućem Rezervatu biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država. Renjalizacija ovih aktivnosti služiće kao baza međusektorske razmene znanja u oblastima zaštite prirode i upravljanja vodama, ali i kod drugih donosioca odluka poput lokalnih organizacija. Time se jača njihova povezanost, dok se tokom projekta, kroz učestvovanje u različitim aktivnostima, jača buduća saradnja svih aktera koji će učestvovati u upravljanju budućim rezervatom biosfere.
Aktivno učešće lokalnih zajednica ojačaće njihovu povezanost sa prirodom, te im približiti prednosti koje pružaju revitalizovani rečni koridori i očuvana staništa. Uključivanjem organizacija civilnog sektora, ali i lokalnih i regionalnih orgaa vlasti, obezbeđuje se dugoročna aktivna mreža donosilaca odluka, što direktno doprinosi održivosti projektnih rezultata. Razvojem prekogranične integrisane strategije obnove reka, koja se temelji na naučnim istraživanjima, obnovom reka i razmenom znanja, projekt lifelineMDD direktno doprinosi cilju zaštite i obnove ekoloških koridora i jačanju saradnje različitih zainteresovanih strana.
Naredne dve i po godine (do kraja 2022), 12 projektnih i 17 pridruženih partnera iz različitih sektora, obnovom prirodne rečne dinamike radiće na poboljšanju povezanosti reka i biodiverziteta.
Кo sve sarađuje na projektu?
Projektni partneri
Pridruženi partneri
Finansiranje projekta
Projekat lifelineMDD sufinansiran je sredstvima Dunavskog transnacionalnog programa Evropske unije (fondovi ERDF i IPA). Projekat je počeo 1. jula 2020. i trajaće do 31. decembra 2022. godine. Ukupna vrednost projekta je 2.987.789,19 evra, raspoređen je među 12 partnera na projektu. WWF Austrija vodeći je partner i glavni koordinator projekta.
Možete nas pratiti na Facebooku (#lifelineMDD) i na Instagramu.