Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  nedelja, 22 maj 2022
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  utorak, 24 maj 2022
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  ponedeljak, 30 maj 2022
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

„Pančevačke ade"

 

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

Zaštićeno stanište

 

KATEGORIJA

Određivanje kategorije zaštićenog područja izvršeno je prema Članu 8. Pravilnika o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Sl. glasnik RS", br. 97/2015) i svrstava se u III kategoriju – lokalni interes.

 

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

Kategorija IV: Područje upravlјanja staništima i vrstama

(Habitat and species management area).

 

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

Emerald mreža staništa i vrsta

Područje predloženo za zaštitu nalazi se u međunarodno značajnom području za ptice (Important Bird Areas – IBA): RS017IBA „Ušće Save u Dunav".

Ovo područje je takođe i u Emerald mreži sa oznakom RS0000056 Pančevačke ade, gde su urađena preliminarna istraživanja.

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Pančevačke ade su smeštene unutar vodotoka reke Dunav i to na mestu gde se u njega uliva reka Tamiš. Ove ade predstavlјaju funkcionalnu celinu vodenih, vlažnih i šumskih staništa.

Na području predloženom za zaštitu definisano je 15 stanišnih tipova, od kojih je 12 prioritetno za zaštitu na nacionalnom nivou. U okviru međunarodno značajnih stanišnih tipova (NATURA 2000 staništa) je navedeno 10, a od 11 selektovanih staništa je u okviru EMERALD mreže.

Uredbom o ekološkoj mreži („Sl. glasnik RS", br. 102/2010) Pančevačke ade su prepoznate kao staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i to: ada Forkontumac (PAN005), ada Štefanac (PAN006) i ada Čaklјanac (PAN007).

Tokom valorizacije područja prikuplјeni su sledeći podaci o prirodnim vrednostima područja:

· U grupi nacionalno i međunarodno značajnih vrsta bilјaka zabeleženo je 8 taksona u rangu vrste, od čega je jedna strogo zaštićena vrsta, odnosno7 vrsta u kategoriji zaštićenih sa izuzetkom komercijalnih, među kojima je prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva („Sl. glasnik RS", br. 5/2010, 47/2011, 32/2016 i 98/2016) najznačajniji crni glog (Crataegus nigra);

· U grupi stanišnih tipova navedenih u Pravilniku o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetlјivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo očuvanje („Sl. glasnik RS", br. 35/2010) kao prioritetnih za zaštitu je zabeleženo 15 tipova staništa na teritoriji Zaštićenog staništa „Pančevačke ade";

· Ukupno 9 vrsta vodozemaca i 4 vrste gmizavaca;

· Ukupno 144 vrsta ptica;

· Strogo zaštićena vrsta sisara, vidra (Lutra lutra);

· Zabeležene su dve strogo zaštićene i jedna zaštićena vrsta beskičmenjaka;

· Pojava mladih šuma vrba (malata) semenog porekla, kao pionirske vegetacije na sprudovima i priobalnom delu ade Forkontumac;

· Stalne i povremene bare sa bogatom submerznom vegetacijom, koje predstavlјaju veoma značajna lokalna područja za mrest. Zabeleženo je 28 vrsta riba iz 10 porodica.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Pančevačke ade se nalaze 1 km južno od Grada Pančeva i oko 10 km istočno od Beograda. U neposrednoj blizini ada, na levoj obali Dunava smešteno je naselјe Vojlovica, koje predstavlјa predgrađe Pančeva a na desnoj obali se nalazi Veliko selo koje pripada opštini Palilula - Grad Beograd.

Do ada se dolazi vodenim putem, najlakše iz pravca Pančeva koji ima dobru saobraćajnu povezanost sa ostalim centrima. Državnim putem prvog B reda broj 10 Pančevo je povezano sa Beogradom i Vršcem („Sl. Glasnik RS″, br. 105/2013 i 119/2013). Od velikog saobraćajnog značaja je i pruga Pančevo-Beograd. U letnjim mesecima postoji i organizovan prevoz čamcima iz Višnjice, Pančeva i iz vikend naselјa Čaplјin. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX veka Bela stena na ostrvu Forkontumac je bila atraktivno izletište za kupače iz Pančeva i Beograda pa je i rečni saobraćaj za prevoz posetilaca bio dobro razvijen. Uređenjem plaža na Adi Ciganliji i Lidu kod Zemuna došlo je do opadanja broja posetilaca iz Beograda.

Prosečna nadmorska visina prirodnog dobra je: 70,2 m.

 

VLASNIŠTVO

Prema strukturi vlasništva, u zaštićenom području sve površine se nalaze u državnom vlasništvu 1.309,25 ha odnosno 100%.

Zaštićeno područje se u celosti nalazi u katastarskoj opštini Pančevo.

 

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu člana 35. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010-ispr., 14/2016), kao i Uredbe o režimima zaštite(„Sl. glasnik RS", br. 31/2012) na prostoru Zaštićenog staništa „Pančevačke ade" uspostavlјaju se režimi zaštite drugog (II) i trećeg (III) stepena.

Područje režima zaštite II stepena

Režim zaštite drugog stepena - aktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja i posebno vrednim predelima i objektima geonasleđa. U drugom stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavlјati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način

Režim zaštite drugog stepena je propisan na površini od 617,50 ha, i obuhvata neznatno izmenjena staništa sa prirodnom ili blisko prirodnom vegetacijom (stalne i povremene bare, rukavci, vlažne livade, peščani sprudovi, kao i prirodne šume bele vrbe, bele topole, polјskog jasena i hrasta lužnjaka).

Područje režima zaštite III stepena

Režim zaštite trećeg stepena - proaktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim i/ili izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonasleđa od naučnog i praktičnog značaja. U trećem stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa.

Režim zaštite trećeg stepena je propisan na površini od 691,75 ha, i obuhvata rubne delove zaštićenog područja, deo toka reke Dunav, zonu kuća za odmor „Bela stena" i šumske delove pod zasadima mekih lišćara.

UPRAVLJAČ: JP VOJVODINAŠUME, PETROVARADIN, ŠG „BANAT" PANČEVO

 

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

"MALI VRŠAČKI RIT"

 

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Zaštićeno stanište - Zakon o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", broj 36/2009, 88/2010, 91/2010)

 

KATEGORIJA

III kategorija - zaštićeno područje lokalnog značaja, odnosno velikog značaja. Član 17 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", broj 88/2010, 91/2010).

 

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

Kategorija IV: Područje upravlјanja staništima i vrstama

(Habitat and species management area).

 

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Mali vršački rit se nalazi u obuhvatu granica IBA područja (međunarodno značajnog staništa ptica - Important Bird Area RS 015) „Vršačke planine". Ovo područje obuhvata 12.069 hektara. U okviru njega nalazi se celo područje „Malog vršačkog rita" predviđeno za zaštitu, šire područje Malog vršačkog rita u okruženju, kao i Vršačke planine sa padinama. Najvažniji kriterijum za nominaciju celokupnog područja je gnežđenje patke njorke (Aythya nyroca).

 

OSNOVNE PRIRODNE I STEČENE VREDNOSTI

Područje koje se predlaže za zaštitu odlikuju vlažne i suve livade, bare i tršćaci, sa karakterističnim predstavnicima živog sveta. Među njima se posebno izdvajaju retke i ugrožene vrste poput silјavine (Peucedanum officinale) , zvjezdičice (Aster sedifolius) , sirotinjske trave (Glyceria declinata) , stepskog guštera (Podarcis taurica) , patke njorke (Aythya nyroca) i prdavca (Crex crex) . Naslanjajući se na Vršačke planine, Mali vršački rit čini sa njima jedinstvenu ekološku strukturnu i funkcionalnu celinu. Prirodne vrednosti posebno se ispolјavaju pri vlažnim godinama, ukazujući na izuzetne potencijale područja koje treba očuvati odgovarajuće usmerenim merama zaštite.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Mali vršački rit prostire se severoistočno od Vršca, nadovezujući se na gradsku zonu. Celom dužinom se naslanja na Vršačke planine, od kojih je odelјen putem Vršac – Veliko Središte.

Geografski položaj ZS ''Mali vršački rit'' određen je centralnom geografskom koordinatom: 45° 09' 59" N severne geografske širine i 21° 21' 02" E istočne geografske dužine po Griniču, odnosno 5002.480 - 7527.557 po Gaus - Krigerovim kilometarskim koordinatama.

U okviru zaštićenog prirodnog dobra najmanja nadmorska visina iznosi 82,5 metara, a najveća iznosi 88,6 metara.

 

POVRŠINA

Ukupna površina Zaštićenog staništa „Mali vršački rit" iznosi 931,20 ha. Od toga, pod režimom zaštite II (drugog) stepena nalazi se 449,87 ha, odnosno 48%, a pod režimom zaštite III (trećeg) stepena 485,85 ha, odnosno 52% površine.

Po kulturama, 47,12 % Zaštićenog staništa „Mali vršački rit" su livade i pašnjaci, 38,40 njive, 5,92% šume, 4,54% kanali, nasipi, rovovi i potoci, 2,23% trstici, močvare i bare i 1,78% ostalo.

 

VLASNIŠTVO

Ukupno 90% površine Zaštićenog staništa "Mali vršački rit" nalazi se u državnoj svojini, 9% u društvenoj svojini i 1% u privatnoj svojini.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Zakonska osnova zaštite ovog prostora ostvaruje se u okviru centralnog područja ekološke mreže br. 16, pod nazivom Vršačke planine i livade, a koje obuhvata i Mali vršački rit (Uredba o ekološkoj mreži, "Službeni glasnik RS", br. 102/2010).

 

REŽIMI ZAŠTITE

Osnova za uspostavlјanje režima i mera zaštite su Uredba o režimima zaštite („Sl. Glasnik RS 31/2012) i član 32. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik Republike Srbije" br. 36/09, 88/10, 91/10), prema kome je:

Zaštićeno stanište područje koje obuhvata jedan ili više tipova prirodnih staništa značajnih za očuvanje jedne ili više populacija divlјih vrsta i njihovih zajednica.

Cilј zaštite staništa je:

1.) zaštita ugroženih i retkih tipova staništa, ekosistema i/ili autohtonih divlјih vrsta na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou;

2.) obezbeđivanje povolјnog stanja populacija autohtone divlјe vrste i/ili vrsta;

3.) omogućavanje nesmetanog odvijanja neke od životnih faza autohtonih divlјih vrsta (mrešćenje, parenje, gnežđenje, podizanje mladunaca, prezimlјavanje...);

4.) zaštita krajnje ugroženih i ranjivih vrsta;

5.) omogućavanje protoka gena između populacija vrste;

6.) obezbeđivanje migratornih puteva i odmorišta;

7.) omogućavanje naučnih istraživanja, upravlјanja populacijama i obrazovanja.

Na zaštićenom staništu zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se ugrožava ili oštećuje jedan ili više tipova staništa.

Aktom o proglašenju zaštićenog staništa, koji se donosi na osnovu Studije Zavoda, bliže se utvrđuje njegov značaj, namena i mere zaštite.

Polazeći od potrebe zaštite i očuvanja predela i staništa, kao i strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, određivanje stepena zaštite unutar Zaštićenog staništa je vršeno na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potreba za primenom aktivnih mera zaštite i u skladu sa potrebama razvoja održivog pašarenja i drugih aktivnosti. Na zaštićenom području uspostavlјaju se režimi zaštite II i III stepena. Zaštićeno stanište „Mali vršački rit" obuhvata površinu od 931,20 ha, od čega

§ režim zaštite II stepena zauzima 449,87 ha.

§ režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 485,85 ha.

Na području predloženom za zaštitu dominiraju travna i vodena staništa. U cilјu sprečavanja sukcesije i obrastanja invazivnim vrstama, previsokom travnom vegetaciom i grmlјem i zamulјivanja, te samim tim narušavanja ovih staništa, neophodno je održavanje kroz redovno uklanjanje viška vegetacije, a pogotovo travnog pokrivača kroz kontrolisano košenje ili pašarenje. Iz tih razloga propisuju se režimi II i III stepena zaštite, u skladu sa neophodnim aktivnostima na očuvanju, održavanju i održivom korišćenju.

 

UPRAVLJAČ:

JKP "Drugi oktobar", Vršac, Tel: 013 830-425

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

"Bara Trskovača"

 

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

Zaštićeno stanište

Član 34 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", broj 36/2009, 88/2010, 91/2010).

 

KATEGORIJA

III kategorija - zaštićeno područje lokalnog značaja. Član 41 Zakona o Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", broj 36/2009, 88/2010, 91/2010).

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

IV Kategorija – upravlјanje staništem/vrstama u prirodi.

Category IV – Protected Area managed mainly for conservation through management intervention.

 

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

Zaštićeno stanište ''Bara Trskovača'' nema međunarodni status.

Na osnovu međunarodnog projekta „Zaštita biodiverziteta plavne doline basena reke Save" (nosilac IUCN), u okviru ekološke mreže duž reke Save izdvojeno je 8 značajnih područja, među kojima je i bara Trskovača.

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Zaštićeno stanište „Bara Trskovača" obuhvata kompleks vlažnih staništa i povezuje reku Savu i Specijalni rezervat prirode „Obedska bara", kao i prostor meliorativnog područja ove bare. Značajan je ekološki koridor, a predstavlјa izdvojeni, celoviti agrokulturni predeo, koji je rezultat interakcije čoveka i snage prirode istovremeno.

Najznačajniju prirodnu vrednost čini očuvano stanište i mrestilište autohtonih vrsta riba, posebno zlatnog karaša i linjaka. Na Trskovači postoje prirodni izvori, koji omogućavaju stalni priliv sveže vode tokom godine.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Bara Trskovačase nalazi u atarusela Platičeva, na potezu prema selima Vitojevci i Grabovci, u južnom delu Srema koji se još zove Podlužje. Ovaj prostor sa juga i zapada uokviruje dolina reke Save. Dalјe na sever, teren se lagano penje ka obroncima Fruške gore, dok se na istoku naslanja na dolinu Dunava. To je tipičan ravničarski teren, sa izraženim mikrorelјefom. Predstavlјa prirodnu depresiju, dužine od oko 3 km, oko koje se na višem terenu nalaze obradive površine, kao i šume Baradinci, Lošinci i Pavlaka (prema Obedskoj bari) i šuma Karakuša (prema Klenku i reci Savi). Blizina reke Save i područje Obedske bare uslovlјavaju povezanost vodnog režima. Putem kanala bara Trskovača je direktno povezana sa rekom Savom i SRP „Obedska bara".

Do 1963. godine, Platičevo je bilo samostalna opština, a od tada je u sastavu opštine Ruma. Nalazi se na putu M-21 Novi Sad-Šabac koji preseca autoput Brograd-Šid i prugu Ruma-Šabac. Od Rume je udalјeno 23 km, a od Šapca oko 10 km.

Atar sela se pruža pravcem zapad - istok u dužini od 12 km. Površine je 42,39 km2 i okružen je selima Hrtkovci, Nikinci, Grabovci, Vitojevci i Klenak, kao i rekom Savom na zapadu.

Lokalitet „Trskovača" nalazi se na području Opštine Ruma, K.O. Platičevo, i obuhvata katastarske parcele: 2419, 2420, 2438, 2453, 2583/1, deo 2583/2, deo 2589/2, deo 2590/1, deo 2590/2, deo 2590/3, deo 2591/1, 2591/2, deo 2592/1, 2592/2, 2593/1, 2593/2, 2594/1, 2594/2, 3344, 3345, deo 3347, 3350, 3351, 3352, 3353, deo 3355, 3359, 3360, 3362, 3367, 3447, deo 3448, 3450, 3464, 3474, 3476, 3482 ukupne površine 168 15 44 ha.

Nadmorska visina okolnog terena iznosi 77.5 m, dok je dno depresije na 74.29 m. UTM sistem: DQ 06.

 

POVRŠINA

Na zaštićenom staništu „Bara Trskovača" uspostavlјa se režim zaštite II i III stepena. Od ukupno zaštićene površine koja iznosi iznosi 168 15 44 ha, područje:

§ režima zaštite II stepena obuhvata 42 81 18 ha ili 25.46 %,

§ režima zaštite III stepena obuhvata 125 34 26 ha ili 74.54 %.

 

VLASNIŠTVO

Prema strukturi vlasništva, u zaštićenom području dobru najviše površina se nalazi u državnom vlasništvu, i to 160,8349 ha ili 95.65 %, u društvenom vlasništvu ima 5,6828 ha (3.38 %), dok je 1,6367 ha (0.97 %) privatno vlasništvo.

Prema nameni površina dominiraju oranice sa 150 76 20 m2, što iznosi 89.65 %, kanali se pružaju na 14 74 70 m2 (8.77 %), putevi na 2 38 89 m2 (1.42 %), dok livade pokrivaju 25 65 m2 ili 0.15 % od ukupne površine (Tab. 5).

Najviše površina po katastru predstavlјaju oranice i to 6. i 5. klase, a svega 0.71 % su njive 3. klase. Ove njive su nastale nakon meliorativnih zahvata na bari Trskovači od 1965. do 1989. godine.

Namena površina po katastru ne odgovara stanju na terenu. Naime, većina ovih oranica je lošeg kvaliteta i na površini zemlјišta izbijaju podzemne vode, tako da dominira močvarna vegetacija oštrica, trske i rogoza. Značajno je istaći da postoji sistem kanala, koji obuhvata nekoliko velikih kanala i poprečne drenažne kanale koji se u njih ulivaju, kao i crpna stanica. I pored svakodnevnog dreniranja vode površine na Trskovači su izrazito vlažne, pa se često dešava da traktori ostanu zaroblјeni u blatu.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Predloženo zaštićeno područje „Bara Trskovača" do sada nije uživalo status zaštite, niti je imala status prethodne zaštite.

 

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu odredbi člana 32 Zakona o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", 36/2009, 88/2010, 91/2010.) zaštićeno stanište je područje koje obuhvata jedan ili više tipova prirodnih staništa značajnih za očuvanje jedne ili više populacija divlјih vrsta i njihovih staništa. Na zaštićenom staništu zabranjene radnje i aktivnosti kojima se ugrožava ili oštećuje jedan ili više tipova staništa.

Određivanje režima zaštite na prostoru zaštićenog staništa «Bara Trskovača» izvršeno je na osnovu očuvanosti prirodnog plodišta linjaka i zlatnog karaša i staništa drugih ugroženih vrsta životinja, a za cilј ima zaštitu ovog prostora na kome je potrebno primeniti aktivne mere zaštite, tj. mere na očuvanju i unapređenju vlažnih staništa i divlјih vrsta.. U skladu sa potrebom zaštite i očuvanja ovog prostora, a na osnovu čl. 35 Zakona o zaštiti prirode, na ovom prirodnom dobru određuju se režimi zaštite II i III stepena.

Od ukupno zaštićene površine koja iznosi iznosi 168 15 44 ha, područje:

§ režima zaštite II stepena obuhvata 42 81 18 ha ili 25.46 %,

§ režima zaštite III stepena obuhvata 125 34 26 ha ili 74.54 %.

U okviru područja sa režimom zaštite II stepena nalaze se kanali i depresije u kojima se najduže zadržava voda. Na osnovu sveobuhvatne hidrobiološke analize Trskovače može se reći da je ovaj antropogeni hidroekološki kompleks predstavlјa izuzetno stanište linjaka. Ovo se posebno odnosi na mogućnost povećanja njegove produkcije. Uz adekvatne mere se njegova godišnja produkcija može značajno uvećati.

Uspostavlјanjem stabilnog nivoa vode u kanalima (maksimalno dozvolјeni nivo vodostaja i izbegavanje oscilacija) u periodu mresta (april-jul) stvorile bi se dodatne povolјne mogućnosti povećanja populacije zlatnog karaša i linjaka. Iako je samo zlatni karaš u Srbiji od strane mnogih ihtiologa procenjen kao ranjiva vrsta, evidentno je da su i populacije linjaka u konstantnom opadanju. Održavanjem visokih voda u periodu mresta, na pojedinim depresijama, stvorile bi se mogućnosti formiranja dodatnih mrestilišta karaša i linjaka, što bi uz ubacivanje matica omogućilo stvaranje ekstenzivnih riblјih plodišta i eventualno mogućnost da korisnik područja prodaje mlađ pomenutih vrsta u količinama koje ne ugrožavaju opstanak postojećih populacija.

Prema Zakonu o zaštiti prirode u režimu zaštite II stepena mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela, obavlјati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resurs na održiv i strogo kontrolisan način.

Režim zaštite III stepena obuhvata preostali deo bare Trskovače na kome se nalaze vlažne livade, obradive površine i polјski putevi.Na području režima zaštite III stepena mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništava, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa.

UPRAVLJAČ: TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE RUMA

Top of Page