Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  nedelja, 05 jun 2022
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  sreda, 08 jun 2022
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  petak, 17 jun 2022
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  sreda, 29 jun 2022
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

sreda, 10 jul 2019 13:34

Dan evropskog Amazona 2019.

Dve godine od proglašenja "Bačkog Podunavlja" za rezervat biosfere pod patronatom Uneska biće obeleženo ove godine u Bačkom Monoštoru. "Dan evropskog Amazona", kojim se svake godine komemoriše uspomena na dr Martina Šnajdera Jakobija (1956-2012), jednog od prvih utemeljivača ideje o prekograničnoim rezervatu biosfere uzduž Mure, Drave i Dunava, biće proslavljen u okviru drugog dana festivala "Regeneracija Dunava" u nedelju 14. juna 2019. jedinstvenim programom na ovom simboličnom mestu i u njegovoj pitoresknoj okolini. Dan evropskog Amazona organizuju Svetski fond za prirodu WWF, UG "Podunav" i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Sva dešavanja su otvorena za posetioce.

U znak sećanja na Martina Šnajdera Jakobi (1956-2012), naučnika i zaljubljenika koji je ceo svoj životni vek i radno angažovanje proveo proučavajući, šireći znanje i ceneći poplavna staništa uz velike reke u bivšoj Jugoslaviji, i prvi pokrenuo ideju proglašenja rezervata biosfere uzduž Mure, Drave i Dunava, svake godine se dan njegovog rođenja, 14. jul obeležava kao Dan evropskog Amazona. Srbija, kao jedna od pet zemalja na čijim se područjima obeležava ovaj dan (uz Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku), jedna je od nositeljica ideje o proglašenju prekograničnog rezervata biosfere "Mura-Drava-Dunav", imajući posebno u vidu da se takva ideja ostvaruje, između ostalog, i proglašenjem rezetrvata biosphere "Bačko Podunavlje" pre dve godine.

Upravo je u Bačkom Podunavlju, odnosno u Bačkom Monoštoru, i proslavljen ovogodišji Dan evropskog Amazona. U selu koje se odavno ističe svojim proaktivnim pristupom očuvanju i održivom korišćenju prirode u svojoj neposrednoj okolini, nosilac dvodnevnog programa ovim povodom bilo je Udruženje građana "Podunav". Prvog dana, 13. jula, održan je tradicionalni muzički festival "Regeneracija Dunava", dok je centralni događaj bio 14. jula i otvoren je izložbom skulptura od slame izrađenih prethodnog dana. Usledilo je predstavljanje knjige "Rezervat biosfere Bačko Podunavlje – priroda sa ljudima" koju je izdao Pokrajinski zavod za zaštitu prirode zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine. Knjigu je, u autentičnom prostoru etno-kuće Mali Bodrog, pred Monoštorcima, predstavnicima lokalne samouprave Grada Sombora, kao i ljubiteljima prirode predstavio Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, jedan od koautora i koordinator ovog rezervata biosphere. On je istakao da je ideja proglašenja Bačkog Podunavlja od strane Uneska prihvaćena, ali može da zaživi samo ako je prihvati i lokalno stanovništvo, pre svega kroz brendiranje svoje ponude, doprinoseći tako i zaštiti prirode i održivom razvoju. Koje sve ideje postoje u tom pravcu prikazale su Sara Pavkov, kroz prezentaciju "Škole na reci" nedavno otvorene u Novom Sadu, i Zdenka Mitić, iz UG "Podunav". Zdenka i Sara su, dodatno, iznele nedavne rezultate malog projekta izrade ideja za start-apove oslonjene na ideju rezervata biosfere, koje su sačinili studenti Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu. Duška Dimović, predstavnica Svetske organizacije za prirodu je, sa druge strane, naglasila prekogranični kontekst u kome se ideja rezervata biosfere ostvaruje kao jedinstvenost na globalnom nivou, uzimajući u obzir da će rezervat biosfere "Mura-Drava-Dunav" biti jedini koji je predložen na teritorijama pet država.

Nakon predstavljanja usledio je "Magični koncert u šumi" – jedinstveni nastup vokalnog ansamba Musica Viva na rubu bare Semenjače, u Specijalnom rezervatu prirode "Gornje Podunavlje", i vožnja brodićem po Velikom bačkom kanalu.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je učesnik u izradi nominacije za Prekogranični rezervat biosfere "Mura-Drava-Dunav" koja će biti predata Unesku od strane predstavnika navedenih pet država tokom ove godine.

Foto: Petar Zambo

Promocija knjige "Rezervat biosfere "Bačko Podunavlje - priroda sa ljudima" biće održana u petak 20.9.2019. u Baču, u prostorijama franjevačkog samostana u 11 časova.

Ulaz je slobodan.

Dobro došli!

Pripremajući se za status UNESCO Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u pet zemanja, Grad Sombor, zajedno sa Opštinom Apatin učestvuje u prekograničnom projektu "Amazon of Europe Bike Trail - Biciklistička ruta Evropski Amazon" u velikom partnerstvu od čak 25 organizacija u Austriji, Cloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

"Biciklistička ruta Evropski Amazon," je projekat koji povezuje pet zemalja i stvara model za održivi ekonomski razvoj ove regije, istovremeno štiteći prirodno i kulturno nasleđe. Projekt povezuje 15 projektnih partnera i 10 pridruženih partnera u cilju stvaranja modela za održivu mobilnost u budućem prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. Pored razvoja turističke ponude, projekat će ojačati saradnju između pojedinih zaštićenih područja u okviru planiranog prekograničnog rezervata biosfere, a poslužiće i kao platforma za održivi razvoj područja u okviru zaštićenih zona, čineći region Mura-Drava-Dunav prirodnom destinaciojom za odmor.

U cilju razvoja projekta "Biciklistička ruta Evropskog Amazona," kao uspešnog održivog proizvoda i jedinstvenog brenda, 15 organizacija sa ovog područja, na kojem živi oko milion stanovnika, ustanovljava organizacioni i informacioni sistem, što će na kraju rezultirati u stvaranju zajedničkog proizvoda sa jasnom i jedinstvenom ponudom ovih čudesnih predela. Zasnovane na prirodno orijentisanom vodiču za posetioce, postojeće biciklističke rute će biti povezane i opremljene infrastrukturom (odmarališta, informacione table, znakovi, stajališta), stvarajući time više od 1400 kilometara zajedničke biciklističke rute na obalama Mure, Drave i Dunava.

U okviru projekta biće održan biciklistički događaj koji je deo Međunarodnog biciklističkog festivala (avgust-oktobar 2019.). Događaj će biti održan u Somboru i Bačkom Monoštoru 5. oktobra 2019. sa početkom u 10 časova. Detaljan program nalazi se na Fejfbuk događaju:

https://www.facebook.com/AoEBikeTrail/

Dan Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje" je svečano obeležen u subotu 14. jula 2018. godine u svečanoj sali zgrade Opštine Bačka Palanka. U organizaciji skupa učešće je uzelo više institucija ispred kojih su se u pozdravnoj reči obratili: ispred Ministarstva zaštite životne sredine, Aleksandra Došlić, načelnica Odeljenja za zaštićena područja, geodiverzitet i ekološku mrežu, Nemanja Grbić, generalni sekretar Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESKOM, Ratko Bajčetić, pomoćnik sekretara Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Mita Lačanski, predsednik SO Bačka Palanka, Duška Dimović, direktorka Svetske organizacije za prirodu WWF Adria i dr Biljana Panjković, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, administrativni koordinator Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje".

U radnom delu skupa Marko Tucakov, stručni saradnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode je prisutnima izneo godišnji izveštaj o aktivnostima u Rezervatu biosfere „Bačko Podunavlje". Istakao je da je Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera" (MaB) doneo odluku o upisu „Bačkog Podunavlja" na Svetsku listu rezervata biosfere, na 21. Sednici koja je održana u Parizu 14. 06. 2017. godine. Takođe je naveo da se rezervat biosfere prostire na područjima opština/gradova Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha. U Rezervatu biofere se nalazi 5 sedišta jedinica lokalne samouprave i 21 selo u kojima živi oko 150.000 stanovnika. Svi su se složili da je na državnim organima vlasti da uz uključivanje svih zainteresovanih strana, lokalnog stanovništva i upravljača zaštićenih područja stave u funkciju rezervat biosfere „Bačko Podunave", da obezbede podizanje kapaciteta lokalnih ponuda koje bi uticale na održiv turizam, a sve uz unapređivanje zaštite prirodnih vrednosti ovog dragulja severozapadne Vojvodine.

Unutar Rezervata biosfere nalaze se zaštićena područja: Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje", Specijalni rezervatom prirode „Karađorđevo", park prirode „Tikvara", spomenik prirode „Šuma Junaković" i Regoinalni park „Bukinski hrastik" , kao i staništa nacionalne ekološke mreže. Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje" zajedno sa Prekograničnim rezervatom biosfere „Dunav–Drava" u Hrvatkoj i Mađarskoj, čini jednu ekološku celinu, odnosno najveće plavno područje na srednjem toku Dunava.

U promotivnom delu Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje" su predstavljeni novopostavljeni bilbordi na graničnim prelazima sa R. Hrvatskom i R. Mađarskom. Bilborde je predstavila Dragica Ilić, stručna saradnica zavoda. O budućoj monografiji rezervata je govorila dr. Biljana Panjković i istakla da se očekuje da monografija izađe iz štampe u septembru 2018. godine.

Ispred zgrade opštine Bačka Palanka održana je prodaja i promocija tradicionalnih proizvoda iz Rezervata prirode „Bačko Podunavlje".

U organizaciji Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu danas 8.februara 2019.godine je održana promocija monografije Rezervat biosfere „Bačko Podunavlјe" u kojoj su predstavlјene prirodne, kulturne, istorijske i druge odlike ovog dela Bačke uz Dunav.

Bačko Podunavlјe je, naime, u 2017. godini, odlukom Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera", uvršteno na Svetsku listu rezervata biosfere, kao najočuvanija ritsko-močvarna celina duž Dunava. To je područje izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa, kao i bogatog kulturnog nasleđa.

Skup je pozdravila Marina Tomić, v.d. direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakla je da upisivanje Bačkog Podunavlјa na UNESKO Svetsku listu rezervata biosfere velika odgovornost za sve koji se bave očuvanjem prirode.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić rekao je, tim povodom, da je danas svaka aktivnost na zaštiti prirode – i te kako značajna i poželјna. „Činjenica da je Bačko Podunavlјe uvršteno na Svetsku listu rezervata biosfere posebno je značajna za unapređenje suživota čoveka sa prirodom, a monografija je jedan od koraka koji treba da obezbedi veću prepoznatlјivost ovog područja, koje se prostire na više od 176.000 hektara, obuhvata pet opština sa 214.000 stanovnika, kao i četiri zaštićena prirodna područja", izjavio je Galić.

On je još dodao da sledi razrada tog koncepta, danas kroz monografiju, a zatim kroz interaktivnu razradu plana i određenu metodologiju saradnje sa ovim opštinama i građanima koji tu žive, gde je neophodno uskladiti različite sektorske politike s potrebama zaštite prirode, integrisati prirodnu i kulturnu baštinu sa ekonomskim i socijalnim razvojem.

Na promociji monografije ovog novog rezervata biosfere učestvovali su i pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović, predsednik Nacionalne komisije za saradnju sa UNESKO prof. dr Goran Milašinović i direktorica kancelarije Svetske organizacije za prirodu WWF Adria u Beogradu Duška Dimović.

Članovi autorskog tima monografije su detaljno govorili o prirodnim i kulturnim vrednostima Bačkog Podunavlja, Dejan Zagorac – urednik monografije, Marko Tucakov – koordinator za međ.saradnju PZZP, prof.dr Vladimir Stojanović, sa PMFa Departmana za geografiju turizam i hotelijerstvo i dr Slavica Vujović, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine. Zajednički zaključak je bio da je ovo tek početak rada na valorizaciji i promociji Rezervata biosfere „Bačko Podubavlje".

Promocija monografije je uveličana maestralnim muzičkim nastupom učenica Muzičke škole „Isidor Bajić" iz Novog Sada. Katarina Josifoska, je na violini izvela delo J. S. Bach: Žiga iz svite u d –molu (Kl. prof. Ivana Makevič) a Maša Dragaš je na violončelu izvela delo J. S. Bach: Preludijum iz svite u C duru (Kl. prof. Judit Niderholcer Josifoska).

U svečanoj sali grada Sombora, 13. Marta 2019.godine je promovisana monografija: Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje", a organizatori skupa su bili Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine I Uprava grada Sobora.

Skup je pozdravila Marina Tomić v.d.direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakla da je Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera" (MaB) doneo odluku o upisu „Bačkog Podunavlјa" na Svetsku listu rezervata biosfere u Parizu 2017. godine, a na osnovu predloga i studije Pokrajinskog zavoda. Ona je navela da je cilј ove monografije da promoviše novi rezervat biosfere, da predstavi njegove prirodne i kulturne vrednosti , tradicionalne delatnosti i suživot čoveka i prirode kao i da podstakne lokalno stanovništvo na njegovo očuvanje. Skup su pozdravili i dr. Ratko Bajčetić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Jelena Dučić, načelnik Odelјenja za biodiverzitet, Ministarstva zaštite životne sredine, Antonio Ratković, zamenik gradonačelnice grada Sombora i Duška Dimović, direktorica Svetske organizacije za prirodu iz Beograda.

Monografiju su predstavili članovi autorskog tima i to Boris Erg, direktor Regionalne kancelarije Međunarodne unije za zaštitu prirode za istočnu Evropu i centralnu Aziju IUCN i Milan Stepanović, somborski publicista.

"Ideja sa ovom publikacijom je da se ide sa daljom promocijom kako bi se ljudi upoznali sa svim vrednostima i potencijalima. Bačko podunavlje upravo jeste jedno od takvih reprezentativnih prostora ne samo na nacionalnom i regionalnom nivou, nego globalno. Ono što leži u osnovi ovog koncepta je da se taj, neki održivi razvoj promoviše i da i u dalekoj budućnosti ljudi žive u skladu sa prirodom kao i vekovima do sada", objasnio je Boris Erg, direktor Regionalne kancelarije Međunarodne unije za zaštitu prirode za istočnu Evropu i centralnu Aziju

Publikacija je skup radova deset autora čime je područje sveobuhvatno predstavljeno te osim nacionalnog i regionalnog, Bačko podunavlje je na ovaj način, dobilo je i na globalnom značaju.

"Ta knjiga je danas dobar putokaz kako treba delati da bi ovo područje bilo očuvano ne samo u njegovoj prirodnoj sferi nego i u sferi očuvanja kulturno-istorijske baštine koja je zaista bogata kako materijalna, tako i ona nematerijalna", naglasio je Milan Stepanović, jedan od autora monografije o Rezervatu Bačko podunavlje.

"Suština rezervata biosfere je približavanje čoveka prirodi i obrnuto. Monoštor je idealan primer za to. Nama je ovo došlo kao jedno veliko priznanje jer su mnogi ljudi iz Monoštora aktivno radili na dobijanju priznanja od strane UNESK-a", istakao je Stipan Benić, predsednik Mesne zajednice Bački Monoštor.

Knjiga u izdanju Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, namenjena je, kako ističu autori, svima - ljudima od struke, do svih koji vole ovaj prostor, koji s pravom danas nazivaju evropskim Amazonom.

utorak, 23 januar 2018 11:37

REZERVAT BIOSFERE „BAČKO PODUNAVLjE“

Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera“ (MaB) je doneo odluku o upisu „Bačkog Podunavlja“ na Svetsku listu rezervata biosfere, na 21. Sednici koja je održana u Parizu 14. 06. 2017. godine. Nominacija je poslata 2016. godine od strane Nacionalne Komisija za saradnju sa UNESCO, a Stalna delegacija Republike Srbije pri UNESCO je uspela da nominaciju uspešno obrani pred Savetom. Nominaciju je uradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode uz veliku podršku Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva odbrane, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Grada Sombora, opština Apatin, Bač, Bačka Palanka i Odžaci, korisnika JP „Vojvodinavode“, upravljača zaštićenih područja i civilnog sektora, posebno Svetske unije za zaštitu prirode – WWF. Zahvaljujući aktivnom učešću svih u procesu, danas imamo drugi rezervat biosfere u Srbiji, a prvi čiju vrednost je priznao UNESCO na području AP Vojvodine.

Kako je UNESCO potvrdio vrednosti „Bačkog Podunavlja“, ono je postalo deo Mreže rezervata biosfere, koja obuhvata 669 područja iz 120 zemalja. Mreža je od ključnog značaja za ostvarivanje održive ravnoteže između zaštite biološke raznovrsnosti, očuvanja kulturnih vrednosti i socio-ekonomskog razvoja.

Rezervat biosfere “Bačko Podunavlje” nalazi se na severozapadu Vojvodine i predstavlja jednu od najvećih i najočuvanijih ritsko – močvarnih celina u gornjem toku Dunava kroz Srbiju. Prostire se na područjima opština/gradova Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha. U Rezervatu biofere se nalazi 5 sedišta jedinica lokalne samouprave i 21 selo u kojima živi oko 150.000 stanovnika.

Zbog značajnog i specifičnog biogeografskog položaja koji se nalazi na dodiru srednjeevropske i jugoistočnoevropske šume sa stepom, blizine reke i ostataka plavnih područja, ovo područje obuhvata plavne šume, nizijske šume hrasta lužnjaka, slatine i fragmente stepe koji se nadovezuju na ritsko područje. Zbog direktne zone plavnog područja reke, gde je vegetacija hidrološki uslovljena, i nešto višeg terena na lesu kao polozi, gde je klimazonalna vegetacija, ili intrazonalnoj vegetaciji na solonjecu i solončaku kao podlozi, živi svet je bogat, raznovrstan, specifičan i jedinstven. Očuvan je veliki broj retkih i ugroženih tipova staništa koja predstavljaju nacionalni i međunarodni prioritet u zaštiti. U Rezervatu biosfere „Bačko Podunavnje“tačan broj vrsta još nije utvrđen, no do sada je zabeleženo preko 1000 vrsta biljaka, 270 vrsta ptica oko 60 predstavnika riba i 11 vrsta vodozemaca. Herpetofaunu ovog područja predstavlja 9 vrsta gmizavaca, dok je među 60 vrsta sisara, važan predstavnik ovog područja strogo zaštićena vrsta vidra (Lutra lutra) koja je registrovana kao indikatorska vrsta vrlo osetljiva na zagađenja i degradaciju staništa, preko lanca ishrane. Rezervat karakteriše hrast lužnjak (Quercus robur), ritski jelen (Cervus elaphus) i orao belorepan (Haliaeetus albicilla).

Unutar Rezervata biosfere nalaze se zaštićena područja: Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“, Specijalni rezervatom prirode „Karađorđevo“, park prirode „Tikvara“, spomenik prirode „Šuma Junaković“ i Regoinalni park „Bukinski hrastik“ , kao i staništa nacionalne ekološke mreže. Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ zajedno sa Prekograničnim rezervatom biosfere „Dunav –Drava“ u Hrvatkoj i Mađarskoj, čini jednu ekološku celinu, odnosno najveće plavno područje na srednjem toku Dunava.

Rezervat biosfere „ Bačko Podunavlje“ je poligon za istraživanje i sprovođenje različitih pristupa održivog razvoja, koji ima tri osnovne funkcije: zaštitu, razvoj i podršku. Mnogi ga poimaju kao zaštićeno područje, što on u suštini nije. Zaštita prirode se sprovodi na osnovi nacionalnog zakonodavstva i zonacija rezervata biosfere prati postojeće akte o zaštiti zaštićenih područja i ekološke mreže, bez dodatnih ograničenja korišćenja prostora. Zaštita se sprovodi u centralnom području i zaštitnoj zoni. Centralna područja obuhvataju delove postojećih zaštićenih područja i delove ekološke mreže u kojima su zastupljena međunarodno značajna staništa i vrste za očuvanje biološke zarnovrsnosti. Zaštitna zona obuhvata preostale delove postojećih zaštićenih područja i ekološpke mreže, ona okružuje centralna područja ili se naslanja nanjih, a u zaštitnoj zoni ograničavaju se ili se selektivno mogu oobavljati delatnosti koje su u skladu sa ciljevima zaštite. U zaštitnoj zonise na taj način csprovodi i funkcija razvoja rezervata biosfere.

Prelazno područje ili tranziciono područje je područje sprovođenja održivog razvoja i podrške. Zahvaljujući povoljnom okruženju i postojanju tri univerzitetska centra u neposrednoj blizini (Novi Sad, Osijek, Pečuj), kao i proaktivnoj naučnoj i stručnoj zajednici, Rezervat služi kao mesto za demonstraciju velikog broja istraživanja, inicijativa i aktivnosti. Mnogi od njih se finansiraju sredstvim iz EU fondova, prekograničnog programa IPA SRB-CRO i Dunavskog transnacionalnog programa.

Upravljanje rezervatom biosfere „Bačko Podunavlje“ sprovodi se preko koordinacionog Saveta koji čine predstavnici opština i upravljača zaštićenih područja i korisnika prostora. Planirano je da se na unutar opština formira Forum zainteresovanih strana, koji će biti u direktom kontaktu sa Savetom Rezervata biosfere i tako doprinosi upravljanju Rezervatom biosfere. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je određen e za administrativnog koordinatora rezervata biosfere.

Sevreozapadni deo Bačke je dobijanjem statusa rezervata biosfere privilegovan zbog svojih posebnih prirodnih vrednosti ali i velikog potencijala za integralno upravljanje čitavim područjem, kroz uključivanje socio-ekonomskih potreba stanovništva, sa osnovnim ciljem, održivim razvojem, koji je ujedno i okosnica programa „Čovek i biosfera“.

Na državnim organima vlasti, je da uz uključivanje svih zainteresovanih strana, lokalnog stanovništva i upravljača zaštićenih područja stave u funkciju rezervat biosfere „Bačko Podunave“, da obezbede podizanje kapaciteta lokalnih ponuda koje bi uticale na održiv turizam, a sve uz unapređivanje zaštite prirodnih vrednosti ovog dragulja severozapadne Vojvodine.

Program „Čovek i biosfera“ je internacionalni naučni program koji je 1971. godine pokrenuo UNESKO sa ciljem da se uspostavi naučna osnova za poboljšanje odnosa između ljudi i životne sredine. Program „Čovek i biosfera“ kombinuje prirodne i društvene nauke, ekonomiju i obrazovanje kako bi poboljšao kvalitet života, ravnopravnu podelu prirodnih dobara i njene koristi i zaštitio prirodne vrednosti, kao i upravljane ekosistemima, na taj način promovišući inovativne pristupe ekonomskom razvoju koji su društveno i kulturno prihvaćeni i održivi za životnu sredinu.

Projekat “coop MDD” - Važan korak u upravljanju rezervatom biosfere „Bačko Podunavlje“, kao i u implementaciji programa „Čovek i biosfera“ je projekt “coop MDD” sufinansiran od strane Evropske Unije preko „Interreg Danube Translantional program“ i predfinansiran sredstvima AP Vojvodine. Veliki izazov je sam cilj projekta usmeren ka usklađivanju prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja koje se nalaze u pet zemalja (Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija i Hrvatska) kako bi se osigurala ekološka celovitost i transnacionalna povezanost ekosistema budućeg jedinstvenog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ – izuzetnog evropskog rečnog predela takođe poznatog kao “Evropski Amazon”.

Protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, područje uz donje tokove Drave, Mure i Dunava čini 700 kilometara dug „zeleni pojas“ koji povezuje gotovo milion hektara dragocenog prirodnog i kulturnog miljea u jedan od najvažnijih ekoloških koridora u Evropi. Preko 25 godina državne institucije i nevladine organizacije rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja, a sada se preduzimaju završni koraci, te je u svim zemljama u toku ili je već završen proces službene nominacije za proglašenje rezervata biosfere.

Zdravi i dinamični rečni ekosistemi pružaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo, mogućnost za održiv razvoj i privređivanje, uz korišćenje prirodnih resursa kao što su čista voda, riba i drvo i uživanje u prirodi kroz turizam i rekreaciju. Dodatno, prirodna poplavna područja uz reke štite stanovništvo i naselja ublažavajući negativne efekte visokih voda tokom poplava. Važan deo uspeha rezervata biosfere biće prepoznavanje i aktiviranje lokalnog stanovništva koje živi duž ove tri reke u upravljanju rezervata biosfere i osiguravanju njihove podrške za održivi razvoj regije. U tu svrhu će se duž Rezervata „Mura-Drava-Dunav“ uspostaviti mreža od osam „Škola na reci“, koje će ponuditi podršku ekološkoj edukaciji školske dece i lokalnog stanovništva kroz inovativne sadržaje i iskustva i podstaći razumevanje važnosti zaštite prirodnih vrednosti „Evropskog Amazona“. Partneri na projektu iz Srbije su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i JP „Vojvodinašume“.

Na osnovu nominacionog formulara za upis Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ (dalje: Rezervat biosfere“) na Svetsku listu rezervata biosfere (broj 03-1413 od 14.06.2016), kao i na osnovu odluke Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO-vog programa „Čovek i biosfera“ da se „Bačko Podunavlje“ upiše na navedenu Listu (FINAL REPORT: International Co-ordinating Council of the Man and the Biosphere (MAB) Programme Twenty-ninth session UNESCO Headquarters, Paris, Room IV (Fontenoy Building) 12 – 15 June 2017, Chapter IX, A. New nominations, Article 954). Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, kao administrativni koordinator Rezervata biosfere, je sazvao prvi pripremni sastanak Koordinacionog saveta Rezervata biosfere 24.01.2018. godine.

Sastanku su prisustvovali predstavnici jedinica lokalnih samouprava odnosno Vojislav Zubac ispred opštine Bačka Palanka, Jelena Štetić ispred opštine Apatin, kao i predstavnici upravljača zaštićenih područja, Lazar Vejnović i Dragan Ćulibrk ispred SRP „Karađorđevo“ (upravljač VU „Morović“), Tatjana Krstić ispred Regionalnog parka „Bukinski hrastik“ (upravljač Ministarstvo odbrane), Darko Božović, ispred PP „Tikvara“ (upravljač SRC „Tikvara“) i Radmila Šakić Peurača ispred SRP „Gornje Podunavlje (upravljač JP „Vojvodinašume“), predstavnici civilnog sektora, Duška Dimović kao predstavnik „WWF-a” i dr Slavica Vujović ispred sektora za kulturu (Pokrajinski zavoda za zaštitu spomenika kulture). Sastanku su prisustvovali i koordinatori zaštićenih područja iz PZZP koji se nalaze u okviru Rezervata biosfere Bačko Podunavlje dr Jadranke Delić i Tanja Bošnjak kao i pomoćnik direktora sektora zaštite prirode dr Slobodan Puzović (Prilog 1).

Sastanak je otvorila dr Biljana Panjković, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, nakon čega je direktorka Kancelarije WWF-a u Srbiji Duška Dimović prezentovala koncept rezervata biosfere, a potom je Marko Tucakov, koordinator izrade nominacije predstavio Rezevat biosfere „Bačko Podunavlje“, kao i aktivnosti u sklopu projekta „Prekogranični program upravljanja budućim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav u pet zemalja“ koje se sprovode u Rezervatu biosfere.

Na pitanje koja je uloga Koordinacionog Saveta u upravljanju rezervatom biosfere odgovor su prezentovale Duška Dimović i Sara Pavkov. Dodatno, predstavljen je model strukture Koordinacionog saveta.

Usledio je radni deo sastanka, na kome su prisutni bili podeljeni u tri radne grupe, u zavisnosti od toga da li su predstavnici upravljača zaštićenih područja, jedinica lokalnih samouprava ili Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Zadatak svake grupe je bio da odgovori što opširnije na pitanja:

Šta očekuju od Rezervata biosfere?
Na čemu bi trebalo da se radi?
U kom smeru da se sprovode aktivnosti?

Nakon filtriranja svih predloga i odgovora, uočena su tri zajednička aspekta u sve tri grupe, koja su u saglasnosti sa funcionisanjem Rezervata biosfere.Ta tri aspekta predstavljaju i funkciju rezervata biosfere:

  1. Zaštita prirodnih vrednosti, kroz zaštitu biodiverziteta, revalorizaciju vrednosti, unapređenje područja kroz funkciju zaštite, razvoj integralnog upravljanja vodama.
  2. Održivi razvoj kroz razvijanje ruralnog turizma, brendiranje proizvoda, povećanje standarda života lokalne zajednice, sprovođenje projekata i obezbeđivanje finansija za realizaciju inovativnih održivih rešenja.
  3. Logistička podrška kroz edukacije i radionice, organizovanje mreže edukativnih cenatara, prekogranično umrežavanje, kao i lokalno umrežavanje sektora, stvaranje jedinstvene baze podataka, razmenu znanja i iskustava između seoskih sredina.

U narednom periodu neophodno je da budu definisani predstavnici svih sektora koji će uzeti učešće u Koordinacionom savetu Rezervata biosfere, a koji su definisani u modelu strukture Koordinacionog saveta, kako bi se mogao konstituisati Koordinacioni savet i početi sa implementacijom opštinskih Saveta, te započeti konkretne aktivnosti.

Prilog 1: Lista prisutnih na prvom sastanku Koordinacionog saveta Rezervata biosfere Bačko Podunavlje.

U Novom Sadu, Sara Pavkov
01.02.2018. godine

Top of Page