pon | uto | sre | čet | pet | sub | ned |
---|---|---|---|---|---|---|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
Nema slike Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum : nedelja, 05 jun 2022
| ||
6
|
7
|
8
Nema slike Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum : sreda, 08 jun 2022
|
9
|
10
|
11
|
12
|
13
|
14
|
15
|
16
|
18
|
19
| |
20
|
21
|
22
|
23
|
24
|
25
|
26
|
27
|
28
|
29
Nema slike Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum : sreda, 29 jun 2022
|
30
|
Cilj projekta
Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija službeno su predale nominaciju Unesku u aprilu 2020. godine sa ciljem uspostavljanja Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, prvog u takvom obimu na svetu Reke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju preko 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, te će budućim proglašenjem postati najveće zaštićeno rečno područje u Evropi.
Nakon uspešnog uspostavljanja saradnje upravljača zaštićenih područja u pet zemalja (kroz Intereg projekat coopMDD), projekat lifelineMDD u fokus stavlja poboljšanje povezanosti reka i biodiverziteta putem međusektorskog partnerstva, kao temelj za upravljanje budućim rezervatom biosfere. Projekat je započeo 7. jula 2020. godine.
Projekat coopMDD već je uspostavio saradnju između upravljača zaštićenih područja i prekograničnog upravljačkog programa budućeg Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, a projekat lifelineMDD direktna je nadogradnja te saradnje. Projekat lifelineMDD kroz međusektorsko partnerstvo u fokus stavlja saradnju i razmenu znanja svih aktera uključenih u upravljanje rekama – od univerziteta, organizacija civilnog sektora za zaštitu prirode, do predstavnika vlasti i lokalnih zajednica svih pet zemalja. Zajednički cilj je da se obnovom prirodne rečne dinamike poboljša povezanost reka i biodiverziteta budućeg, prvog u svetu Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u 5 država.
Fokus projekta
Razvoj strateškog i integrisanog pristupa ekološkoj revitalizaciji reka na području budućeg Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država, a zasnovaće se na naučnom istraživanju populacija odabranih vrsta riba i ptica, kao i istraživanju protoka sedimenta i uticaja klimatskih promena. Dobijanjem i analizom takve baze podataka stvara se preduslov za identifikovanje neophodnih koraka kako bi se poboljšala povezanost rečnih koridora.
Međusektorska saradnja
Ekološka revitalizacija rečnog koridora na odabranim lokacijama imaće direktan i vidljiv pozitivan učinak na povezanost i dinamiku reka, kao i na stanje različitih tipova staništa u budućem Rezervatu biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država. Renjalizacija ovih aktivnosti služiće kao baza međusektorske razmene znanja u oblastima zaštite prirode i upravljanja vodama, ali i kod drugih donosioca odluka poput lokalnih organizacija. Time se jača njihova povezanost, dok se tokom projekta, kroz učestvovanje u različitim aktivnostima, jača buduća saradnja svih aktera koji će učestvovati u upravljanju budućim rezervatom biosfere.
Aktivno učešće lokalnih zajednica ojačaće njihovu povezanost sa prirodom, te im približiti prednosti koje pružaju revitalizovani rečni koridori i očuvana staništa. Uključivanjem organizacija civilnog sektora, ali i lokalnih i regionalnih orgaa vlasti, obezbeđuje se dugoročna aktivna mreža donosilaca odluka, što direktno doprinosi održivosti projektnih rezultata. Razvojem prekogranične integrisane strategije obnove reka, koja se temelji na naučnim istraživanjima, obnovom reka i razmenom znanja, projekt lifelineMDD direktno doprinosi cilju zaštite i obnove ekoloških koridora i jačanju saradnje različitih zainteresovanih strana.
Naredne dve i po godine (do kraja 2022), 12 projektnih i 17 pridruženih partnera iz različitih sektora, obnovom prirodne rečne dinamike radiće na poboljšanju povezanosti reka i biodiverziteta.
Кo sve sarađuje na projektu?
Projektni partneri
Pridruženi partneri
Finansiranje projekta
Projekat lifelineMDD sufinansiran je sredstvima Dunavskog transnacionalnog programa Evropske unije (fondovi ERDF i IPA). Projekat je počeo 1. jula 2020. i trajaće do 31. decembra 2022. godine. Ukupna vrednost projekta je 2.987.789,19 evra, raspoređen je među 12 partnera na projektu. WWF Austrija vodeći je partner i glavni koordinator projekta.
Možete nas pratiti na Facebooku (#lifelineMDD) i na Instagramu.