Od međunarodnog značaja 8 zaštićenih prirodnih dobara u Vojvodini je proglašeno Ramsarskim područjem. U okviru IPA (IPA = značajna botanička područja) evidentirano je 27 područja, dok je 21 lokalitet evidentiran za IBA područje (IBA = značajna područja za ptice), evidentirana su 4 PBA područja (PBA = značajna područja za dnevne leptire), 2 područja predložena su za Rezervat biosfere, a evidentirano je i 7 značajnih prekograničnih područja.

RAMSARSKA PODRUČJA U AP VOJVODINI (RAMSAR)

Prema Ramsarskoj konvenciji (Konvencija o očuvanju i održivom korišćenju područja koja su od međunarodnog značaja naročito kao staništa za ptice močvarnice), u Vojvodini je 8 područja upisano na listu Ramsarskih područja.

Konvencija o vodenim područjima, potpisana je 1971. godine u gradu Ramsaru, na iranskoj obali Kaspijskog jezera. Ovaj međudržavni akt obezbeđuje osnovu za očuvanje i mudro korišćenje vodenih staništa i njihovih resursa kroz lokalne, regionalne i nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju. Ramsarska područja zauzimaju površinu od 57.255 ha, odnosno 2.66% od teritorije AP Vojvodine.

Značajna botanička područja (IPA – Important plant area)

U okviru međunarodnog IPA projekta (značajna botanička područja),na području Vojvodine izdvojeno je 27 područja ukupne površine 328 208 ha, tj. 15,3% teritorije.

IPA područja u Vojvodina su: Fruška Gora, Koviljsko – petrovaradinski rit, Obedska bara, Carska bara, Slano Kopovo, Gornje Podunavlje, Deliblatska peščara, Selevenjske pustare, Zasavica, Pašnjaci velike droplje, Vršačke planine (Vršačke planine; Mali rit; Margita, Plandište, Jasenovo), Subotička peščara, Palić, Ludaš, Titelski breg, Rimski šanac, Žabaljska humka sa slatinom, Slatinsko područje Mužlja – Aradac, Slatinska područja oko Doroslova, Slatinsko područje Čoka – Ostojićevo – Jazovo - Banatski Monoštor, Telečka I (Duboka dolina, Panonija, Lipar – Busi), Telečka II (Mali Beograd, Zobnatica, Široka dolina – Orešković), Telečka III (Mali Iđoš), Severna Bačka I (Velike Slatine – Gakovo, Široka bara, Bela bara oko Bilića, Rančevo – Riđica, Stanišić, Čonoplja – Svetozar Miletić), Severna Bačka II (Mali pesak, Martonoš, Kapetanski rit – Velebit, Zimonjić oko Kireša), Severni Banat (Banatsko Aranđelovo – Veliki i Mali Siget, Novi Kneževac – Širine, Šulpe majur, Filić, Budžak), Srednji Banat I (Ostrovo; Rusanda; Okanj) i Srednji Banat II (Slatine Sečanj, Neuzina, Botoš, Tomaševac, Orlovat).

Područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important bird area)

Izdvojeno je 21 (IBA) područje od međunarodnog značaja za ptice ukupne površine 354 786 ha zauzimajući 16,5% prostora Vojvodine.

IBA područja u Vojvodini su: Gornje Podunavlje, Karađorđevo, Subotička jezera i pustare, Bečejski ribnjak, Jegrička, Titelski breg, Koviljski rit, Pašnjaci velike droplje, Slano Kopovo, Okanj i Rusanda, Carska bara, Gornje Potamišje, Srednje Potamišje, Vršačke planine, Deliblatska peščara, Labudovo okno, Dunavski lesni odsek, Fruška Gora, Obedska bara, Bosutske šume i Zasavica.

Područja značajna za dnevne leptire (PBA – Prime butterfly area)

Područja značajna za dnevne leptire (PBA) obuhvataju 91 107 ha, tj. 4,2% prostora APV. PBA područja na teritoriji Vojvodine su: Gornje Podunavlje, Fruška gora, Deliblatska peščara i Zasavica.

Čovek i biosfera (MAB - Man and Biosphere)

Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera" (MaB) je doneo odluku o upisu „Bačkog Podunavlja" na Svetsku listu rezervata biosfere, na 21. Sednici koja je održana u Parizu 14. 06. 2017. godine. Nominaciju je uradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode uz veliku podršku Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva odbrane, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Grada Sombora, opština Apatin, Bač, Bačka Palanka i Odžaci, korisnika JP „Vojvodinavode", upravljača zaštićenih područja i civilnog sektora, posebno Svetske unije za zaštitu prirode – WWF. Zahvaljujući aktivnom učešću svih u procesu, danas imamo drugi rezervat biosfere u Srbiji, a prvi čiju vrednost je priznao UNESCO na području AP Vojvodine.

Rezervat biosfere "Bačko Podunavlje" nalazi se na severozapadu Vojvodine i predstavlja jednu od najvećih i najočuvanijih ritsko – močvarnih celina u gornjem toku Dunava kroz Srbiju. Prostire se na područjima opština/gradova Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha. U Rezervatu biofere se nalazi 5 sedišta jedinica lokalne samouprave i 21 selo u kojima živi oko 150.000 stanovnika.

Zbog značajnog i specifičnog biogeografskog položaja koji se nalazi na dodiru srednjeevropske i jugoistočnoevropske šume sa stepom, blizine reke i ostataka plavnih područja, ovo područje obuhvata plavne šume, nizijske šume hrasta lužnjaka, slatine i fragmente stepe koji se nadovezuju na ritsko područje. U Rezervatu biosfere „Bačko Podunavnje" do sada je zabeleženo preko 1000 vrsta biljaka, 270 vrsta ptica oko 60 predstavnika riba i 11 vrsta vodozemaca. Herpetofaunu ovog područja predstavlja 9 vrsta gmizavaca, dok je među 60 vrsta sisara. Rezervat karakteriše hrast lužnjak (Quercus robur), ritski jelen (Cervus elaphus) i orao belorepan (Haliaeetus albicilla).

Unutar Rezervata biosfere nalaze se zaštićena područja: Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje", Specijalni rezervatom prirode „Karađorđevo", park prirode „Tikvara", spomenik prirode „Šuma Junaković" i Regoinalni park „Bukinski hrastik" , kao i staništa nacionalne ekološke mreže. Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje" zajedno sa Prekograničnim rezervatom biosfere „Dunav –Drava" u Hrvatkoj i Mađarskoj, čini jednu ekološku celinu, odnosno najveće plavno područje na srednjem toku Dunava.

.

Značajna prekogranična područja

Kao značajna prekogranična područja izdvojeni su NP „Fruška Gora“, PP „Palić“, SRP „Ludaško jezero“, SRP „Selevenjske pustare“, SRP “Gornje Podunavlje“, SRP „Zasavica“ i SRP „Deliblatska peščara“.

Na listi međunarodno značajnih vodenih područja, prema Ramsarskoj konvenciji, u AP Vojvodini nalaze se sledeća područja: