Zaključci


2. SIMPOZIJUM O ZAŠTITI PRIRODE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM: „ZAŠTITA PRIRODE - ISKUSTVA I PERSPEKTIVE“

1 - 2. April 2016. godine

ZAKLJUČCI


  • Ugraditi zaštitu geo, bio ipredeonog diverziteta u sve sektorske politike, sa ciljem jačanja saradnjemeđu sektorimai raspodele nadležnosti.
  • Obezbediti i unaprediti zaštitu i održivo korišćenje geodiverziteta, povećati broj zaštićenih objekata geonasleđa prema Inventaru geonasleđa Srbije. Nastaviti rad na osnivanju geoparkova i uklјučenjuu Evropsku mrežu geoparkova. Formirati mrežu „GEO NATURA“i širiti svest o značaju geonasleđa i pokretati obrazovne programe na svim nivoima obrazovanja.
  • Pokrenuti reviziju Inventara objekata geonasleđa Srbije. Pokrenuti izradu Inventara objekata geonasleđa za nacionalne parkove i veća zaštićena područja.
  • Sakupiti postojeće podatke o divljim vrstama i staništima. Nastaviti rad na inventarizaciji i kartiranju vrsta i prioritetnih staništa za zaštitu. Taksonomski revidirati postojeće spiskove, utvrditi njihovo rasprostranjenje i ekološki status. Uspostaviti sistem nacionalnog monitoringa staništa i vrsta i osigurati kontinuitet u njegovom finansiranju i sprovođenju. Izraditi crvene liste i crvene knjige divljih vrsta.
  • Odrediti set bioindikatora klimatskih promena i uticaja poljoprivrede na prirodu. Sagledati značaj posledicama klimatskih promena i ekonomskih kriza, u cilju brže reakcije i prilagodljivosti novonastalim situacijama.
  • Uključiti se u međunarodne programe na izdvajanju značajnih područja za ugrožene grupe taksona kao što su IPA, IBA, PBA, PHA i dr.
  • Smanjiti gubitak staništa, fragmentaciju, uticaj invazivnih taksona kao i sakupljanje divljih vrsta kao najznačajnijih ugrožavajućih faktora koji dovode do gubitka biodiverziteta.
  • U cilju zaštite i uređenja predela neophodno je implementirati Evropsku konvenciju o predelima u nacionalno zakonodavstvo. Urediti zaštitu predela, definisati zaštitu i uređenje karaktera predela kao strukturne i funkcionalne celine, koja usmerava zaštitu, uređenje i optimalnu namenu prostora kroz izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode, Zakona o planiranju i izgradnji i druge zakone i podzakonska akta.
  • Zaštita i uređenje predela predstavlja razvojni koncept koji podrazumeva i zaštitu geološke i biološke raznovsnosti. Najbolјe se sagledava primenom predeonoekološkog principa umrežavanja na nivou predela, koja se sprovodi primenom koncepta ekološke mreže.
  • Primena koncepta ekološke mreže se pokazala kao uspešna za ublažavanje posledica fragmentacije staništa i povećanju efikasnosti zaštite ugroženih vrsta. Kao povolјan „alat“ za planiranje korišćenja prostora i resursa doprinosi racionalizaciji troškova neophodnih za primenu određenih mera. Definisanjem funkcija elemenata ekološke mreže u zaštiti obnovlјivih resursa stvorene su nove osnove za saradnju sa korisnicima ovih resursa.
  • Nerešena pitanja zaštite biološke raznovrsnosti vezana za izmene u strukturi predela, ugrožavaju opstanak fragilnih i/ili sporo obnovlјivih staništa i brojnih vrsta. Proučavanje ovih problema, kao i formulisanje mera za zaštitu optimalne strukture predela treba da bude prioritetni zadatak u narednom periodu.
  • Poboljšati upravljanje zelenilom u urbanim sredinama i povezati ga u funkcionalnu celinu, sa ciljem poboljšanja uslova života i ekonomskih ušteda, za potrebe finansiranja zaštite prirode.
  • Zaštitu prirode staviti u razvojnu funkciju ugradnjom zaštićenih područja i ekološke mreže u prostorno plansku dokumentaciju. U cilju obezbeđenja održivog razvoja istaći ekonomski značaj dugoročnog korišćenja prirodnih resursa u odnosu na kratkoročne ciljeve pojedinih domaćih i stranih investitora. Istaći značaj zaštite prirode donosiocima odluka, jer zaštita daje mogućnost za razvoj lokalne samouprave.
  • Prisutna su nedovoljna ulaganja, slaba finansijska potpora, neodgovarajuća raspodela sredstava koja se izdvajaju u budžetu za zaštitu prirode, izostanak pozicioniranja zaštite prirode u okviru zaštite životne sredine kroz korišćenje sredstava iz zelenog fonda za realizaciju projekata u zaštiti prirode, kao i nedovoljno uključivanje problematike zaštite prirode u izradi projekata drugih interesnih grupa u korišćenju sredstava iz fondova za pridruživanje Evropskoj uniji.
  • Osigurati ulaganje 2-3 % BDP godišnje u zaštitu prirode, razvijati mehanizmei zakonski okvir preraspodele sredstava unutar budžeta za zaštitu prirode i osigurati namensko korišćenje budžetskih prihoda namenjenih finansiranju zaštite prirode.
  • Budžetska sredstva za zaštićena područja raspodeliti u odnosu: 20%:60%:20% (najveći deo za aktivnu zaštitu), smanjiiti korišćenje resursa kao izvor finansiranja zaštićenih područja, omogućiti I subvencionisati otkup parcela u privatnom vlasništvu u okviru zaštićenih područja i ekološke mreže.
  • Neophodno je uskladiti nacionalne kategorije i vrste zaštićenih područja sa kategorijama IUCN-a, kao i sistem zoniranja, upravljanje, ciljeve i koncept zaštite, tj. preuzeti IUCN kategorije.
  • Uočena je neusklađenost planskih dokumenata sa aktom o zaštiti i izostanak efekata u primeni kaznenih odredbi kod nesprovođenja obaveza u zaštiti područja od strane korisnika.
  • Jačanjem kapaciteta individualnih i institucionalnih sistemskih elemenata radi efikasne zaštite pojačati inspekcijski nadzor radi sprečavanja i procesuiranja trovanja životinja I ilegalnog lova. Preispitati opravdanost lova u zaštićenim i međunarodno značajnim područjima.
  • Podsticati tradicionalno korišćenje na zaštićenim područjima u cilju sprovođenja aktivnih mera zaštite na očuvanju staništa i vrsta.
  • Održivi turizam u zaštićenim područjima, usklađen sa kapacitetima zaštićenog područja je prihvatljiv oblik održivog korišćenja, doprinosi razvoju zaštićenog područja i lokalne zajednice, utiče pozitivno na socio-ekonomske karakteristike, a posebno pomaže u popularizaciji zaštite prirode. Pored ekonomske dobiti doprinosi i povećanju stepena ekološke edukacije i promeni mišljenja o zaštiti prirode.
  • Upravljanje zaštićenim područjima metodski uvrstiti u nastavni program zaštite prirode visoko školskih ustanova i uspostaviti obrazovni profil za čuvare zaštićenih područja, u cilju kadrovskog jačanja i obuke stručnih službi upravljača zaštićenih područja.
  • Pospešiti i unaprediti komunikaciju i razmenu informacija, kao i prisustvo na terenu u funkciji sprovođenja mera aktivne zaštite i upravljanja, kao i uspostavljanja monitoringa sprovedenih aktivnosti, da bi se utvrdila efikasnost realizovanih mera.
  • Edukacija pojedinačnih interesnih grupa, korisnika, lokalnog stanovništva, nastavnog kadra i dece kao i veća zastupljenost u medijima o značaju očuvanja prirodnih vrednosti i obavljenim aktivnostima u zaštiti područja je preduslov za dobijanje podrške na uspostavljanju nacionalne ekološke mreže i Natura 2000.
  • U proces uspostavljanja i implementacije EU ekološke mreže Natura 2000 u Republici Srbiji uključiti biologe i ekologe iz Srbije, formirati timove uz obavezno uključivanje mladih stručnjaka i omogućiti im da nastave rad na implementaciji.
  • Potrebno je uspostaviti bolju saradnju civilnog i nevladinog sektora sa državnim institucijama koje se bave zaštitom prirode, a tokom rada na uspostavljanju zaštite neophodno je od samog početka uključiti zainteresovane strane.

Očuvana priroda i lepota predela razvijaju pozitivne emocije i zdravu psihu čoveka.

Zaštita prirode - naše zdravlje, naše bogatstvo!


Top of Page