Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2026
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Dolaze li bolji dani za prepelicu i grlicu?

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 7323 puta
Dolaze li bolji dani za prepelicu i grlicu?

Prepelica (Coturnix coturnix) i glrica (Streptopelia turtur) su vrste ptica koje su već 12 godina u središtu brige zaštitara ptica u Srbiji, iako nije reč o najređim vrstama ptica. Ove dve selice se kod nas i dalje love, a njihove populacije opadaju i dostigle su nivo na kome lov više nije opravdan.

U periodu od 1990. do 2002. u Vojvodini se gnezdilo 3.000-5.000 parova prepelica, a brojnost je u tom periodu opadala na nacionalnom nivou za 10-30%. Taj trend nije zaustavljen, a broj odstreljenih prepelica, po podacima Republičkog zavoda za statistiku i dalje raste, i 2011. je bio 37.245, a 2013. čak 45.585. Najveći broj bude odstreljen tokom lovova za strane lovce, od 1. avgusta do 30. septembra. Već dugi niz godina u celoj Srbiji, posebno u Vojvodini, veoma su učestali slučajevi nezakonitog lova uz upotrebu magnetofonskih vabilica, zabranjenih članom 76. Zakona o divljači i lovstvu. Prepelica je međunarodno značajna vrsta, budući da u Evropi ima nepovoljan status zaštite, po podacima organizacije BirdLife International, te je na području većine zemalja Evropske unije lov na ovu vrstu zabranjen. Veoma je slična situacija sa grlicom, koja se kod nas lovi u istom periodu jesenje seobe. Od sredine 1970-ih godina, a posebno nakon 1985, u većem delu areala u Evropi, populacija grlice kontinuirano opada.

Zbog opadanja brojnosti u Evropi i u Srbiji, statusa vrsta od međunarodnog značaja (koje po Zakonu o zaštiti prirode kod nas uživaju status strogo zaštićenih), zabrane lova u najvećem broju zemalja članica Evropske unije, veoma učestalih slučajevima nedozvoljenog lova, nedostatka naučnog planiranja gazdovanja ovim dvema vrstama ptica selica, mogućnosti zamene sa strogo zaštićenim vrstama, lova u periodu gnežđenja, kao i nemogućnosti legalnog transporta odstreljenih ptica u zemlje Evropske unije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode podržao je nedavnu inicijativu Koalicije NVO za zaštitu ptica „Zvuk ptica“ da se ove vrste proglase strogo zaštićenim u Srbiji, te da se za njih propiše trajan lovostaj.

Budući da je iste predloge poslala i druga stručna organizacija zaštite prirode u Srbiji, Zavod za zaštitu prirode Srbije, predlog je razmotren na sastanku u Ministarstvu 26. 1. 2015., koji je sazvao Slobodan Erdeljan, pomoćnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine. Pored predstavnika oba zavoda za zaštitu prirode, pokrajinskog sekretara za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr Slobodana Puzovića i članova Koalicije NVO „Zvuk ptica“, sastanku su prisustvovali predstavnici Uprave za šume, kao i Sektora za zaštitu životne sredine Ministarstva. Kako je naglašeno, potreba adekvatnijeg regulisanja pravne zaštite ovih dvaju vrsta snažno je apostrofirana tokom bilateralnog skrininga za Poglavlje 27. pravnih tekovina EU, koji je u novembru 2014. održan u Briselu. Iz tog razloga, Sektor za zaštitu životne sredine Ministarstva, rečeno je, spreman je da učini korake u pravcu izmena Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Sa druge strane, zaključeno je da za sada nisu preduzeti odgovarajući koraci u pravcu izmene Pravilnika o proglašenju lovostajem zaštićenih vrsta divljači, što ostaje jedina prepreka na puti adekvatne zaštite kakvu prepelica i grlica odavno zaslužuju u Srbiji. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, kako su predstavnici naše institucije mr Nikola Stojnić i Marko Tucakov rekli na sastanku, ostaje pri stavu da su zadovoljeni svi stručni, kao i pravni razlozi da se takav korak učini što pre.

   
Top of Page