Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  četvrtak, 22 maj 2025
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  subota, 24 maj 2025
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  petak, 30 maj 2025
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Zasavica"

SRP "Zasavica"

SRP “Zasavica” se nalazi na području Mačve, istočno od reke Drine i južno od reke Save, na teritoriji opština Sremska Mitrovica i Bogatić. Svojim krivudavim tokom dužine 33,1 km zauzima prostor između naselja Crna Bara, Banovo Polje, Ravnje, Radenković, Zasavica, Salaš Noćajski, Noćaj i Mačvanska Mitrovica, posmatrano od izvorišta vodotoka do njenog ušća u reku Savu.

Ramsarsko područje obuhvata područje specijalnog rezervata prirode «Zasavica» i njegovu zaštitnu zonu. Na središnjem delu rezervata, u regionu atara sela Ravnje, sela Zasavice i Salaša Noćajskog, granica obuhvata ramsarskog područja koja do tada obuhvata tok reke, širi se i na priobalje obuhvatajući šume i njive potezu Bostaništa, tršćake i šume na potezu Vrbovac, impozantan pašnjak Valjevac sa tršćacima uz Zasavicu, kao i priobalne tršćake, njive i šume Sadžaka. Zaštitna zona čini pojas oko samog rezervata prirode, u načelu prateći visoku obalu vodotoka, osim na zapadnom delu rezervata, gde se zaštitna zona proširuje i obuhvata područje Široke bare, Prekopca, Jovače, Luga, bare Ribnjače, Drenovu gredu i baru Jovaču. Najveće mesto u neposrednom okruženju i regionalni centar je Sremska Mitrovica.

Prostorom dominira rečni ekosistem, koga čini rečica Zasavica i pritoka Batar u ukupnoj dužini od 33,1 km. U ekološkom nizu smenjuju se vodeni i močvarni ekosistemi sa fragmentima poplavnih livada i šuma. Zasavica se podzemnim putem napaja vodom iz reke Drine i gravitaciono sa planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja u Srbiji.

Zasavica i njeno priobalje zaštićeni su kao Specijalni rezervat prirode «Zasavica» 1997. godine. Ukupna površina rezervata je 835 ha, u režimu zaštite II stepena, a zaštitna zona iznosi 1078 ha. Osnovno obeležje biljnog sveta predstavljaju ugrožene i zaštićene vodene i močvarne biljne vrste, kao testerica (Stratiotes aloides), koje grade specifične i retke zajednice. Šumska vegetacija je je predstavljena hidrofilnim šumama poljskog jasena, topole, vrbe i crne jove. Za dve vrste, biljku aldrovandu (Aldrovanda vesiculosa) i ribu mrgudu (Umbra krameri) Zasavica je jedino stanište u Srbiji. Prirodni uslovi u vodotoku Zasavica uslovili su da je ovaj prostor naseljen mnogim retkim biljnim i životinjskim vrstama, gde se izdvaja prisustvo jezičastog ljutića (Ranunculus lingua), rebratice (Hottonia palustris), močvarne koprive (Urtica kioviensis), slatkovodnog sunđera (Spongilla lacustris), retke vrste oligohete (Rynchelmnis limnosela), podunavskog mrmoljka (Triturus dobrogicus), patke njorke (Aythya nyroca) i vidre (Lutra lutra). U rezervatu je uspešno realizovan Projekat reintrodukcije dabra (Castor fiber) u Srbiju. U okviru programa očuvanja autohtonih rasa stoke, ovde se na otvorenom pašnjaku gaje svinje mangulice i podolska goveda. Očuvanost izvornih pejsaža, autentična folkorna obeležja i kulturno-istorijski spomenici predstavljaju Zasavicu kao jedinstvenu i zaokruženu turističku celinu.

Zasavica predstavlja jedino stanište u Srbiji za 16 životinjskih vrsta iz grupa Hydroacarina, Ostracoda, Rotatoria, Curculionidae.

Zasavica je značajno područje za opstanak retkih životinjskih vrsta, dabra Castor fiber, mrgude Umbra krameri i malog vranca Phalacrocorax pygmeus, u nepovoljnom periodu životnog ciklusa. Tokom zime, dabru reka obezbeđuje utočište, a priobalna zeljasta i drvenasta vegetacija dovoljne izvore hrane. Mrguda nepovoljan zimski period provodi hibernirajući u mulju Zasavice. Malim vrancima Zasavica je važno odmorište tokom prolećne seobe.

Socijalni i kulturni život lokalnog stanovništva u naseljima u okruženju Zasavice kako nekad tako i danas, odvija se u sprezi sa ekološkim karakterom ovog područja. Život naroda na ovim prostorima vezuje se za vlažna staništa pre svega kroz ribolov i uzgoj stoke, i datira daleko u prošlost.

Mapa SRP "Zasavica"

Top of Page