Područje Dunava na južnom obodu Panonske nizije u Banatu, između prostrane Deliblatske peščare na severu i Dubovački rit, Labudovo okno, ada Čibuklija i Žilava, ušće Karaša, obuhvaćeni su granicama Specijalnog rezervata prirode “Deliblatska peščara”. U granice predloženog Ramsarskog područja su uključeni i vredni akvatični ekosistemi tog regiona, kao što su ušće Nere, Zavojska ada, kao i Dunavci i obale Dunava sa desane strane reke. Uključeno je na Ramsarsku listu 2007. godine.

Glavni tipovi vodenih staništa su stalni rečni tokovi i stalne slatkovodne močvare. Na području Labudovog okna smenjuju se različite biljne zajednice, od vodenih i močvarnih zajednica koje dominiraju, dok je na obalama, kao krajnjim ograncima Deliblatske peščare razvijena vegetacija vlažnih livada i stepskih pašnjaka.

Ovo područje je jedno od specifičnih, jedinstvenih i očuvanih vodenih i močvarnih staništa na donjem toku reke Dunav kroz Vojvodinu i Srbiju, čija su iskonska barsko močvarna staništa dobrim delom uništena. Značajne biljne vrste su beli i žuti lokvanj, iđirot, orhideje i mnoge druge. Dubovački rit i plićaci Dunava predstavljaju idealno mrestilište mnogih vrsta riba. Od značajnijih vrsta tu su šrac, kečiga, mali i veliki vretenar.

Ovaj prostor je značajno stecište ptica močvarica, gnezdilište vrsta ugroženih na celoj planeti, hranilište brojnih retkih i ugroženih vrsta i najjača migratorna stanica vodene avifaune u Srbiji. Ovde je najvažnije gnezdilište i zimovalište malog vranca u Srbiji, i lokacija najbogatije kolonije čaplji u zemlji, u kojoj se gnezdi i blistavi ibis. Na Labudovom oknu borave izuzetno retke grabljivice kao što su orao belorepan i crni orao. Veoma bogata i raznovrsna jata barskih ptica koja broje preko 40.000 jedinki skupljaju se svake godine na vodama Labudovog okna. Ovo je najvažnije zimovalište vodenih ptica u Srbiji i jedno od najvažnijih na Balkanu.

Život čoveka na području Labudovog okna najvećim delom je vezan za Dunav i okolna ritska staništa. Stoga je ribarstvo bilo i ostalo jedno od osnovnih vidova korišćenja područja. Pored privrednog ribolova, danas u granicama zaštićenog prirodnog dobra ograničenog kapaciteta, prisutan je i sportski ribolov, sa mnogo većim mogućnostima od trenutno iskorištenih. U interesu razvoja usklađenog sa potrebama zaštite prirode i potenciranja ekološkog turizma, potrebno je stimulisati tradicionalne načine ribarenja.

Osnovu lovstva na području Labudovog okna čini obilje pernate vodene divljači, čije je korišćenje ograničeno merama zaštite rezervata. U budućnosti treba prisutno bogatstvo i raznovrsnost vodene avifaune koristiti za razvoj posmatranja i fotografisanja ptica. Takođe je neophodno lov na migratorne vrste smanjivati na račun uzgajališta plovuša koja treba locirati na područja van zaštićenog prirodnog dobra.

Poljoprivreda na području bazira se na ispaši goveda i ovaca, za šta postoje prirodni uslovi i potreba u smislu očuvanja specifičnih prirodnih vrednosti. Orjentacija na uzgoj starih, autohtonih rasa (podolsko goveče, vitoroga ovca, cigaja) može u budućnosti predstavljati osnov proizvodnje zdrave hrane, ali i turističku atrakciju. Ratarska proizvodnja je prisutna na malim parcelama i uglavnom zasnovana na ekstenzivnom uzgoju žitarica.

Šumarstvo se odvija uglavnom na adama, ograničeno merama zaštite. Dunav sa rubom Peščare pruža povoljne mogućnosti razvoja turizma (posmatranje i fotografisanje ptica, doživljaj prolećne i jesenje seobe močvarne avifaune, lov i ribolov, nautički turizam). Ulaganje u turističko opremanje, uz adekvatnu promociju, treba da doprinesu svrstavanju ove delatnosti u jednu od osnovnih u budućem razvoju usklađenim sa zaštitom prirodnih vrednosti. Radi održavanja plovnog puta vrši se eksploatacija šljunka iz korita Dunava, uz ograničenja propisana režimima zaštite. Vrši se zahvatanje podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja, i postoji mreža melioracionih kanala. Na području postoje i vikend naselja, čije je širenje u okviru zaštićenog prirodnog dobra, onemogućeno režimima zaštite. Prostor Labudovog okna koristi se u naučno istraživačkom radu (flora i vegetacija, ornito i herpetofauna, kvalitet vode), kao i edukaciji studenata geografije i biologije.

Ovaj dragulj prirode ugrožen je pre svega našim nemarom, budući da Dunav na ove prostore donosi enormne količine plastičnih flaša i ostalih nusproizvoda naše “civilizacije”. Svake godine pojavljuju se novi “razvojni” projekti koji bi neizbežno značili za uzurpaciju, eksploataciju i narušavanje Labudovog okna, među njima najupadljiviji planovi izgradnje marina i luka i eksploatacija uglja. Ozbiljan problem predstavljaju i ilegalni lov i ribolov kao i redovan saobraćaj Dunavom.