Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
Nema slike
Od 1. aprila 1966. godine, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode se brine o zaštiti i očuvanju prirode na prostoru Vojvodine , kao i o prirodnjačkim studisjkim zbirkama nasledenim od Poljoprivrednog arhiva. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode prestao je sa radom 1993. godine kada je na teritoriji Srbije formiran jedinstveni Zavod za zaštitu prirode Srbije u čijem sastavu je Pokrajinski zavod funkcionisao kao radna jedinica u Novom Sadu. Stvaranjem zakonske osnove u Zakonu o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“ br. 36/09), od RJ u Novom Sadu, osnovan je Odlukom Skupštine AP Vojvodine 16. februara 2010. godine, a sa radom zapoceo 1. aprila 2010. godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Datum :  utorak, 01 april 2025
2
3
4
5
6
7
Nema slike
Svetski dan zdravlјa (engl. World Health Day) obeležava se širom sveta 7. aprila svake godine pod pokrovitelјstvom Svetske zdravstvene organizacije. Odluka da se ovaj dan obeležava kao Svetski dan zdravlјa donesena je na 1. skupštini ove organizacije, održanoj od 24. juna do 24. jula 1948. godine u Ženevi, pošto je 7. aprila iste godine odluka o konstituisanju SZO zvanično stupila na snagu nakon što je i poslednja država članica UN ratifikovala ovu odluku.
Datum :  ponedeljak, 07 april 2025
8
9
10
11
Nema slike
U Srbiji se 11-tog aprila obeležava Dan zaštite prirode koji je prilika da se ukaže ne samo na značaj očuvane prirode za opstanak živog sveta i kvalitet životne sredine i življenja ljudi, već i značaj upravljanja zaštićenim područjima. Dan zaštite prirode, ustanovlјen 2009. godine Zakonom o zaštiti prirode obeležava se sa cilјem da se najšira javnost podseti na ulogu i značaj zaštite nacionalne prirodne baštine.
Datum :  petak, 11 april 2025
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta. Ovaj praznik ima za cilј da poveća svest lјudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njih angažuje što šira javnost.
Datum :  utorak, 22 april 2025
23
24
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Zavod za zaštitu prirode Srbije je stručna ustanova koja obavlјa delatnost zaštite i unapređenja prirodne baštine Srbije, osnovana 30. aprila 1948. godine kao Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije.
Datum :  sreda, 30 april 2025
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Rečnik pojmova

REČNIK POJMOVA:

- aktivnost u prirodi je svako privremeno ili trajno delovanje čoveka na prirodu koje može

narušiti prirodnu ravnotežu, ako to delovanje nije u cilju zaštite i očuvanja prirode;

- biološka raznovrsnost (biodiverzitet) jeste sveukupnost gena, vrsta i ekosistema na Zemlji ili nekom jasno određenom području;

- geološka raznovrsnost (geodiverzitet) jeste skup geoloških formacija i struktura, pojava i oblika geološke građe i geomorfoloških karakteristika različitog sastava i načina postanka i raznovrsnih paleoekosistema menjanih u prostoru pod uticajima unutrašnjih i spoljašnjih geodinamičkih činilaca tokom geološkog vremena;

- geonasleđe su sve geološke, geomorfološke, pedološke i posebne arheološke vrednosti nastale tokom formiranja litosfere, njenog morfološkog uobličavanja i međuzavisnosti prirode i ljudskih kultura, koje predstavljaju ukupnu geološku raznovrsnost i imaju naučni značaj za proučavanje razvoja Zemlje;

- genski fond je ukupan broj gena ili količina genetske informacije koju poseduju svi članovi populacije seksualno reproduktivnih organizama;

- divlja vrsta je vrsta iz prirode koja nije bila pod uticajem čoveka i nema posledica nastalih ukrštanjem i/ili selekcijom ili uzgojnim aktivnostima;

- ekosistem (biogeocenoza) jeste strukturno, funkcionalno i dinamički složen i jedinstven ekološki sistem u kome se međusobno prožimaju uticaji biotopa i biocenoze (abiogena i biogena);

- endemična vrsta je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno jasno definisano geografsko područje;

- životna zajednica (biocenoza) jeste skup svih populacija koje žive zajedno na istom staništu (biotopu) koje grade funkcionalne zajednice;

- zaštićene vrste su organske vrste koje su zaštićene zakonom;

- indikatorska vrsta je vrsta osetljiva na promene uslova u životnoj sredini koja se zbog toga može koristiti za procenu opšteg stanja prirode i životne sredine;

- introdukcija je namerno ili nenamerno unošenje vrste na teritoriju i u ekosisteme u kojima do tada nije živela;

- iščezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je i poslednji primerak iščezao;

- iščezla vrsta u prirodi je ona vrsta koje više nema u prirodi ali se jedinke mogu naći u zoološkim vrtovima, botaničkim baštama i drugim mestima, a koje se mogu ex situ metodama uzgajati za potrebe reintrodukcije;

- kišobran vrste su vrste čijom zaštitom ujedno štitimo i veći broj drugih vrsta na istom staništu, a koje su manje poznate ili ih je teško štititi na drugi način;

- ključne vrste su one vrste čije prisustvo ili odsustvo ima suštinski efekat na ostatak biocenoze (ekosistema);

- krajnje ugrožena vrsta je vrsta suočena sa najvišom verovatnoćom iščezavanja u prirodi

u neposrednoj budućnosti, što se utvrđuje u skladu sa međunarodno prihvaćenim kriterijumima;

- kristal je svaki mineral koji ima pravilnu unutrašnju građu i pravilan spoljašnji oblik i ogleda se u geometrijski pravilnim, glatkim i sjajnim površima i/ili pljosnima;

- lektotip je primerak iz tipske serije koji predstavlja duplikat holotipa, a sakupljen je kad i holotip;

- minerali su samorodni homogeni hemijski elementi ili jedinjenja u vidu kristalizovane ili amorfne materije, određene strukture, oblika i sastava, koji nisu mineralne sirovine;

- paratip je primerak vrste koji je određen pre opisivanja nominalne vrste;

- pokretna zaštićena prirodna dokumenta su delovi geološkog, paleontološkog i biološkog nasleđa koji imaju izuzetan naučni i obrazovni značaj;

- populacija je prostorno i vremenski integrisana grupa jedinki iste vrste koja raspolaže zajedničkim skupom naslednih faktora, naseljava određeni prostor, pripada određenom ekosistemu, a u okviru koje su jedinke međusobno povezane prvenstveno odnosima reprodukcije;

- predeo je određena teritorija čiji karakter predstavlja specifičan spoj prirodnih i stvorenih vrednosti karakterističnih za dati region;

- predeona raznovrsnost je strukturiranost prostora nastala u interakciji (međudejstvu) prirodnih i/ili stvorenih predeonih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, hidroloških, kulturno-istorijskih i socioloških obeležja;

- priroda predstavlja jedinstvo geosfere i biosfere, izloženo atmosferskim promenama i različitim uticajima i obuhvata prirodna dobra i prirodne vrednosti koje se iskazuju biološkom, geološkom i predeonom raznovrsnošću;

- prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geološke, hidrološke i biološke vrednosti koji se, direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencijalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu;

- ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suočava s visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budućnosti;

- režim zaštite jeste skup mera i uslova kojima se određuje način i stepen zaštite, korišćenja, uređenja i unapređenja zaštićenog prirodnog dobra;

- reintrodukcija je metod zaštite i očuvanja biološke raznovrsnosti veštačkim vraćanjem vrste na nekadašnja staništa sa kojih je iščezla ili na staništa na kojima je brojnost njene populacije drastično smanjena;

- reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prošlosti imala široko rasprostranjenje, a čiji je današnji areal (ostatak) sveden na prostorno male delove;

- sanacija prirode su mere koje se preduzimaju za zaustavljanje oštećenja prirode, poboljšanja stanja i funkcionalnosti;

- sintipovi fosila su svi primerci iz jedne serije za koju ne postoji holotip;

- stanište (biotop) jesu kopnena ili vodena područja koja se ističu svojim geografskim, abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo da su u potpunosti ekološka ili poluekološka;

- stanište vrste je okruženje određeno posebnim abiotičkim i biotičkim faktorima, u kome živi vrsta u bilo kojoj fazi svog biološkog ciklusa;

- stenoendemit je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na veoma malo područje, odnosno jedan lokalitet (planinski vrh, greben, klisura i slično);

- ugrožena vrsta jeste ona vrsta koja se suočava sa visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budućnosti što se utvrđuje u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim kriterijumima;

- unapređenje prirode je niz mera i aktivnosti koje su potrebne za obnavljanje prirodnih staništa i populacija kako bi se oni doveli u povoljno prirodno stanje, kao i niz aktivnosti na revitalizaciji i sanaciji prirodnih ekosistema i predela;

- fosili su ostaci, sačuvani u celini ili delovima, biljnih i životinjskih organizama koji su živeli u prošlosti, uključujući i tragove izumrlih organizama, a služe kao materijalni dokazi na osnovu kojih se pouzdano rekonstruiše geološka prošlost;

- holotip fosila je vrsta koja je određena i služi kao etalon za sve druge odredbe i taj jedan primerak se čuva u Prirodnjačkom muzeju;

- holotip je originalni primerak na osnovu koga je dat opis vrste i njeno ime;

- crvena knjiga je naučnostručna studija ugroženih divljih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti i faktorima ugrožavanja;

- crvena lista je spisak ugroženih divljih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti.

Više iz ove kategorije

« Korisni linkovi

Top of Page