Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2026
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Skup o statusu i zaštiti sliva reke Krivaje

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 5755 puta
Skup o statusu i zaštiti sliva reke Krivaje

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, a u suorganizaciji sa Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, u sredu 28.januara 2015.godine, održan je skup o ekološkom statusu i zaštiti sliva reke Krivaje. Skupu su pored predstavnika Pokrajinskog sekretarijata i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, učešće uzeli i predstavnici lokalnih samouprava Mali Iđoš i Bačka Topola, Javnog vodoprivrednog preduzeća „Vode Vojvodine“, Vodoprivrednog preduzeća „DTD – Krivaja“, Prirodno-matematičkog fakulteta Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine i Ekološkog društva „Greenhead“. Na skupu su obuhvaćene najvažnije teme vezane za stanje sliva reke Krivaje, nivo zagađenosti, zaštitu područja i identifikaciju mera kojima bi se doprinelo unapređenju ekološkog statusa.

Pokrajinski sekretar Dr Slobodan Puzović se u uvodnom obraćanju osvrnuo na razloge organizovanja skupa i naglasio važnost saradnje svih zainteresovanih strana na rešavanju problema koji narušavaju ekološki status sliva reke Krivaje. Istakao je da su u Pokrajinski sekretarijat stigle pismene inicijative lokalnih samouprava i NVO vezane za problem zagađenja Krivaje. Posebno je naglasio kompleksnost upravljanja rečnim tokovima sa malim protokom vode i niskim stepenom samoprečišćavanja, u agrikulturnom okruženju, gde postoje brojni zagađivači (industrija, naselja, poljoprivreda) koji ne raspolažu nikakvim sistemima za prećišćavanje otpadnih voda, niti zaštitnim zelenim pojasevima. Zbog toga se vodotok Krivaje hronično zagađuje već decenijama što stvara sve veće probleme za normalno funkcionisanje lokalnih zajednica i očuvanje životne sredine. Istakao je da postoje aktivnosti pojedinih institucija na opštinskom, pokrajinskom i nacionalnom nivou, kao i inspekcijskih službi u cilju kontrole zagađivača i smanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu, ali da je to očigledno nedovoljno da bi se evidentni problem nastao tokom prethodnih decenija počeo vidljivije rešavati. Zagađenje se kumulativno uvećavalo sa protokom godina, pa je sada za izgradnju odgovorajućih kanalizacionih mreža po naseljima u tri opštine, namenskih prečistača, kao i zaštitnog zelenog pojasa radi smanjenja zagađenja Krivaje sa okolnih poljoprivrednih površina, potrebno uložiti ogromna sredstva, koja se mere desetinama ili čak stotinama miliona evra. Rešenja se ne mogu naći bez dugoročnih zajedničkih aktivnosti, fazne realizacije i traženja odgovarajućih finansijskih sredstava učešćem na međunarodnim konkursima. Radi sveobuhvatnog sagledavanja ove problematike, na početku skupa prof. dr Boža Dalmacija je u najkraćim crtama izneo najznačajnije podatke vezane za ekološki status doline reke Krivaje u tri opštine u Bačkoj (Bačka Topola, Mali Iđoš, Srbobran), prikazavši prostorni raspored glavnih zagađivača, stepen opterećenja vodotoka različitim polutantima i navodeći moguće pravce delovanja radi postepenog rešavanja problema. Istakao je da je posebna odgovornost na lokalnim samoupravama i privrednim subjektima, kako u cilju redukcije postojećeg zagađenja tako i u cilju pokretanju projekata sanacije.

U daljoj diskusiji predstavnici lokalnih samouprava, drugih prisutnih institucija, organizacija i NVO, izneli su svoje stavove o trenutnom stanju sliva, identifikaciji najznačajnijih problema, sprovođenju kontrole i inspekcijskog nadzora, donošenju prostorno-planskih dokumenata, kao i o drugim preduzetim i neophodnim aktivnostima vezanim za rešavanje postojećih problema. Istaknut je značaj apliciranja na programe predpristupnih fondova Evropske unije putem konkursa na projekte prekogranične saradnje, koji bi obuhvatili sve relevantne subjekte sa osnovnim ciljem izgradnje glavnog kolektora i prečistača otpadnih voda. Iznet je predlog uspostavljanja zaštitnog zelenog pojasa u priobalnom delu duž sliva reke Krivaje, kojim bi se značajno smanjili negativni uticaji poljoprivrede (spiranje đubriva i biocida, eolska erozija) i unapredili drugi potencijali područja (eko turizam, programi rekreacije i edukacije). Predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode su izneli koncept zaštite doline Krivaje, pripremljen u studiji koja će biti osnova za uspostavljanje zaštićenog područja na tom prostoru u bliskoj budućnosti.

Skup o ekološkom statusu doline reke Krivaje je završen sa zajedničkim stavom da treba nastaviti koordinisane aktivnosti na redukciji zagađenja i sanaciji nepovoljnog stanja, kroz unapređenje rada inspekcijskih organa, završavanje planske i projektne dokumentacije vezane za izradu prečistača otpadnih voda i kanalizacije po naseljima i iznalaženje finansijskih sredstava. Predloženo je da se sledeći skup na ovu temu organizuje u istom sastavu, ali uz prisustvo svih evidentiranih i potencijalnih zagađivača sliva reke Krivaje, sa posebnim akcentom na Opštinu Bačka Topola.

Top of Page