Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2026
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Zaštita velikih sokolova na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 4229 puta
Zaštita velikih sokolova na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije organizovali su 16. i 17. decembra 2016. radionicu "Zaštita velikih sokolova". U radionici su učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva, stručnih i naučnih institucija koji se bave zaštitom biodiverziteta iz Italije, Bugarske, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Učesnici su razmotrili stanje populacija, probleme u zaštiti i aktivnosti na zaštiti tih vrsta velikih sokolova koje se gnezde na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu, a čije populacije u značajnoj meri doprinose biodiverzitetu našeg kontinenta. To se, pre svega, odnosi na krškog sokola (Falco biarmicus) i stepskog sokola (Falco cherrug), čije populacije su brojčano vrlo male na Balkanu, a preko Apenina prelazi migratorni put evropskih gnezdarica prema mestima zimovanja. U značajnoj meri je distkutovano i stanje populacija sivog sokola (Falco peregrinus), čije populacije, iako brojnije u odnosu na prethodne dve vrste, u značajnoj meri trpe pritisak proganjanja od strane ljudi.

U toku radionice identifikovani su svi ugrožavjući faktori koji se pojavljuju u svakoj od navedenih država, a koji imaju negativni efekat na velike sokolove. To su: nestabilnost prirodnih gnezda, uginjavanje kao posledica strujnih udara, proganjanje od strane uzgajivača domaćih golubova, pljačka gnezda, ubijanje različitim metodama, uznemiravanje, sekundarno trovanje, međusovno ukrštanje i ukrštanje divljih ptica sa hibridima sokolova koji potiču iz veštačkog uzgoja, uništavanje staništa, uginjavanje kao posledica udara u dalekovode i ostale objekte, te kompeticija i predatorstvo koje su posledica ljudskih aktivnosti. Na osnovu sagledavanja ovih pritisaka i pretnji, diskutovane su mogućnosti zajedničkog projekta kojim bi navedene institucije mogle da konkurišu kod donatora zainteresovanih za očuvanje biodiverziteta, te uloge pojedinih organizacija u navedenom projektu.

Drugi dan radionice bio je posvećen poseti sokolarskoj farmi Tibora Buze u Senti, jednoj od najvećih u ovom delu Evrope, te razmatranju mogućnosti korišćenja navedenog objekta u svrhu reintrodukcije pojedinih vrsta ptica grabljivica.

Top of Page